Vjetroelektrane za manji uvoz energije u Srbiju

Ukoliko bi tvrtka “General Electric”, koja je zainteresirana za gradnju vjetroparkova u Dolovu i Kovačici, i sa čijim predstavnicima je premijer Srbije Aleksandar Vučić, prije nekoliko dana razgovarao u Washingtonu, zaista došla u Srbiju i ozbiljno počela raditi na ovim projektima, Srbija bi već za dvije godine mogla računati na prve MW električne energije iz vjetroelektrana, kaže Nikola Rajaković, profesor Elektrotehničkog fakulteta i bivši državni tajnik u Ministarstvu energetike.

“Srbija se nije mnogo odmakla u korištenju obnovljivih izvora energije u svojoj ukupnoj potrošnji, pogotovo kada je vjetar u pitanju. Do sada je u Srbiji instalirano samo 0.6 MW vjetroturbina, tako da je svaki nagovještaj ozbiljnih investitora zainteresiranih za gradnju vjetroparkova u Srbiji vrlo važan”, kaže Rajaković. Rajaković dodaje kako Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju električne energije iz vjetra, no investitori, među kojima prednjače Nijemci, Talijani, Amerikanci i Rusi, da bi naplatili svoju investiciju traže veće garancije od države.

Najveći problem je što u Srbiji još nije riješeno pitanje ugovora o obveznom otkupu električne energije iz vjetroelektrana, na osnovu kojega banke financiraju stotine milijuna eura potrebnih za izgradnju vjetroparkova. Osim toga, nije najbolje regulirano ni pitanje dobivanja dozvola, niti izgradnje priključaka za vjetroparkove. Sve to, kaže on, sprječava investitore da krenu u ozbiljan posao. Inače, dodaje Rajaković, vjetar je besplatan i uz pomoć moderne tehnologije može biti vrlo uspješno iskorišten. Neka istraživanja pokazuju kako ima dovoljno vjetra za pokrivanje 1/3 svjetskih potreba za električnom energijom. Male vjetroturbine mogu se koristiti u udaljenim mjestima za napajanje kuća koje su predaleko od mreže. S obzirom na to da se Srbija akcijskim planom obvezala da će do 2020. godine imati 20 posto zelene energije u ukupnoj potrošnji, nema još mnogo vremena da tu obvezu i ispuni, napominje Rajaković. Na lokacijama koje je srpski premijer spomenuo u Washingtonu (Kovačica i Dolovo) već postoje planovi za gradnju vjetroparkova. Međutim, vjetroparkovi o kojima se razgovaralo sa “General Electricom” sasvim su nove investicije, potvrđuju u kabinetu premijera.

Prema nekim procjenama, većim korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora energije Srbija bi smanjila neizvjesnost oko uvoza pred svaku sezonu grijanja, a ukoliko bi investitori u narednim godinama postavili vjetroturbine snage 500 MW, Srbija bi ispunila obvezu prema Europskoj energetskoj zajednici, ali i nadoknadila 90 posto zimske kupovine kilovata iz inozemstva. Najveća prednost vjetroparkova je što se 70 posto električne energije proizvodi zimi kada Srbija najviše struje uvozi i kada je uvoz najskuplji. Samo jedan vjetropark od 150 MW bi Srbiji, u toku svog radnog vijeka, donio direktnu financijsku korist od oko 250 milijuna eura. Od toga bi 130 miliona eura išlo u državni budžet kroz poreze na imovinu, dobit, dividende, a oko 50 milijuna eura bi išlo u građevinski i elektroenergetskih sektor za vrijeme izgradnje, prenosi Croenergo.eu. “Milijardu eura investicija u vjetroparkove u Srbiji čeka na granicama, jer ugovor o otkupu struje ne jamči sigurnost investitorima”, rekao je nedavno i Jurgen Welschof, direktor Njemačke razvojne banke u Srbiji.

You may also like

0 comments