Povodom Brexita na HRT-u je gostovala ekonomska analitičarka s Ekonomskog instituta Maruška Vizek. Istaknula je kako europski proračun u 2015. iznosio je 142 milijarde eura, od kojih su Britanci uplatili 16 milijardi, odnosno 11 posto, znatno više od većine drugih članica. S druge strane, isplaćeno im je mnogo manje, tek 5 i pol milijardi.
Kako u toj usporedbi prolazi Hrvatska?
U prošloj godini uplatili smo u zajednički proračun manje od 400 milijuna eura, što je tek 0 cijelih 3 posto, a kroz različite fondove povukli smo 556 milijuna i zaključili prošlu godinu s plusom od 162 milijuna eura.
Što dalje?
Teško je reći što će se dogoditi, odnosno hoće li EU ići prema tome da poveća doprinose svih članica ili će smanjiti udjele koje zemlje članice povlače iz proračuna. Ali, ono što treba imati na umu je da europski proračun predstavlja tek otprilike 1% cjelokupnog BDP-a EU. Dakle, to je za europske prilike maleni proračun, rekla je Vizek.
Definitivno bilo kakav oblik neizvjesnosti, a ovo zaista je jedna velika neizvjesnost, imaju neposredne učinke na ekonomski rast i aktivnost. Zbog toga što kad imate neizvjesnost, kućanstva odgađaju kupnju skupljih predmeta, kompanije manje investiraju i to se na kraju pretvara u manji i usporeniji gospodarski rast. Međutim, ovdje mi se čini da će najveću štetu ipak osjetiti britanska ekonomija, istaknula je.
Mislim da je ovo trenutačni poremećaj na tržištu, koji ne mora biti dugotrajnijeg karaktera ako rastava između Ujedinjenog Kraljevstva i EU bude čista i bezbolna. Dođe li do dodatnih reperkusija i ako druge države članice, pogotovo one bogatije, budu tražile neke svoje referendume i najavljivale mogućnost izlaska, u tom slučaju bi se ta neizvjesnost definitivno mogla očitovati kao dodatno povećanje cijene zaduživanja za Hrvatsku, a onda u tom slučaju imamo velik problem, zaključila je Vizek za HRT.
