Politika građanima Srbije nije dominatna tema, premda bi se to moglo zaključiti po vijestima elektroničkih medija, a istraživanja pokazuju da je tek oko tri posto jako zainteresirano za političku scenu. 

Rezultati istraživanja Centra za demokraciju beogradskog Fakulteta političkih znanosti (FPN) ukazuju na činjenicu da više od jedne trećine građana  – čak 37 posto, ne zna ni koliko zastupnika ima Skupština Srbije. Točan odgovor o broju zastupnika znalo je 34 posto, pogrešno ih je odgovorilo 29 posto, dok je 37 posto reklo da ne zna. Istraživanje Zastupnici u parlamentu – izbor građana ili političkih lidera pokazalo je da politika “uopće ne zanima” čak 42 posto ispitanika.

Profesor FPN-a Zoran Stojiljković je, temeljem tih rezultata, ocijenio da su su građani Srbije “prilično neobavještena glasačka mašinerija”, čiju većinu čine “neznalice u konstantnoj potrazi za vođom”. “To je incidentno bavljenje politikom. Postoje građani koji ne znaju gdje su bili (Aleksandar) Vučić i (Tomislav) Nikolić, bivši radikali, i šta su značili građanima do prije četiri godine”, prokomentirao je profesor Stojiljković, ocijenivši da je za bilo koju promjenu potrebno snažnije sudjelovanje građana.

Iznimno nezadovoljstvo funkcioniranjem demokracije u Srbiji iskazalo je 35 posto sudionika istraživanja, 33 posto ih je zadovoljno, dok je tek dva posto “vrlo zadovoljnih” stanjem demokracije na domaćoj političkoj sceni.

Ocjena istraživačkog tima je i da političke stranke u Srbiji spadaju u red najmanje reformiranih institucija, u koje građani imaju najmanje povjerenja. Stajalište čak oko 90 posto građana je da stranke na izbore trebaju ići samostalno kako bi se točno pokazalo koliku potporu birača imaju, dok je istodobno 70 posto odgovorilo da predizborne koalicije sprječavaju rasipanje glasova.