Na sve valjane obrasce, dakle na njih 2.600, Agencija za ugljikovodike će odgovoriti, iako je više od 1.000 mailova stiglo s generički kreiranih mailova. Dorić procjenjuje kako je od tih brojnih mailova tek njih 150 sa konkretnim i stručnim prijedlozima i primjedbama. Stoga će se, navodi, najmanje tih 150 prijedloga, sugestija odnosno primjedbi, ugraditi u završni dokument spomenute Strateške studije, a koji će se potom proslijediti na mišljenje stručnjacima Ministarstva zaštite okoliša. Sve bi se to trebalo odradit u sljedeća dva do tri tjedna.
“Najviše je primjedbi odnosno prijedloga vezano uz seizmologiju, odnosno potrese, te na utjecaj bušenja na riblji fond. Isto tako, solidan dio prigovora odnosi se i na potencijalne opasnosti na turizam. Prigovara se kako se pri izradi Studije nije dovoljno vodilo računa o eventualnim negativnim scenarijima i utjecaju na turizam ukoliko bi došlo do kakvog crnog scenarija. Dio primjedbi odnosi se i na ispuštanje metala kao posljedice procesa bušenja Jadrana”, istaknula je za Hinu Barbara Dorić, dodavši kako među primjedbama i prijedlozima ima jako puno suvislih stvari o kojima će se itekako vodit računa.
Studija je od 16. siječnja do 16. veljače bila dostupna na internetskim stranicama Agencije i Ministarstva gospodarstva, a bio je omogućen i javni uvid u studiju svaki dan od 10 do 15 sati. Također, 27. siječnja održano je i gotovo petosatno, dobro posjećeno javno izlaganje o Strateškoj studiji, koje je napunilo najveću dvoranu zagrebačkog hotela International. Dozvolu za istraživanje i eksplataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu dobilo je pet kompanija – Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. Prvi radovi oko istraživanja na Jadranu trebali bi početi krajem rujna.
