Cijene barela nafte poskočile su u srijedu na međunarodnim tržištima nadomak 69 dolara, poduprte padom zaliha u Sjedinjenim Državama i sukobima na Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela poskočila 1,36 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 68,88 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,51 dolar višoj cijeni, od 61,91 dolara.
Snažnu podršku naftnim tržištima pružilo je izvješće Američkog instituta za naftu (API), koje je pokazalo pad američkih zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, prvi puta u ovoj godini. Zalihe su se smanjile za 1,5 milijuna barela. Vlada će objaviti službene podatke tokom dana. Dodatno su cijene poduprli oružani sukobi u Jemenu. Svjedoci su izvijestili da su zrakoplovi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom sinoć bombardirali jemenske gradove, nakon što su iz Irana granatirani položaji šijitskih pobunjenika Houthija.
Jemen je mali proizvođač nafte ali ima važan geografski položaj, na ključnim nabavnim pravcima, u susjedstvu najvećeg svjetskog izvoznika nafte Saudijske Arabije, što izaziva nervozu na tržištu. U Libiji su pak prosvjednici prekinuli izvoz sirove nafte iz luke Zueitina. Trenutno se u toj zemlji proizvodi manje od 500.000 barela dnevno, što je tek trećina proizvodnje iz razdoblja prije svrgavanja Muamera Gadafija 2010. godine.
Potporu cijenama pruža i slabiji dolar, za 0,3 posto prema košarici valuta. Cijene nafte izražene su u zelenim novčanicama pa slabljenje dolara jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju. “Hedge fondovi i ostali ulagači već dugo nisu bili tako optimistični kao što su danas. Špekulacije o rastu cijena trenutno su najizraženije od prošlogodišnjeg srpnja”, konstatira Vyanne Lai iz National Australia Banka. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 63,62 dolara, što znači da je porasla 87 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan. (Agencije)