Odluka
Vijeće EU je jučer usvojilo opći pristup o dva zakonska prijedloga koji se bave energetskim aspektima klimatske tranzicije EU-a u okviru paketa „Fit for 55”: Direktivi o obnovljivim izvorima energije i Direktivi o energetskoj učinkovitosti. Ovaj sporazum otvara put Vijeću za početak pregovora s Europskim parlamentom.
Suglasnost država članica o ova dva prijedloga označava veliki korak u borbi protiv globalnog zatopljenja. Dekarbonizacija energetskih sustava kroz masovnu primjenu obnovljivih izvora energije i značajne napore u uštedi energije ključna je za postizanje klimatskih ciljeva. Također će pomoći u smanjivanju našu energetsku ovisnosti o Rusiji, u kontekstu rata u Ukrajini.
Proizvodnja i korištenje energije čine 75% emisija EU-a, a dogovoreni ambiciozniji ciljevi bit će značajan doprinos ostvarenju ukupnog cilja EU-a smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Vijeće je pristalo postaviti obvezujući cilj na razini EU-a od 40% energije iz obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu do 2030. S obzirom na to da trenutni cilj na razini EU-a iznosi 32%, države članice morat će povećati svoje nacionalne doprinose utvrđene u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) koji će se ažurirati 2023. i 2024. kako bi zajednički postigle novi cilj.
Osim toga, kako bi se unaprijedila integracija obnovljivih izvora energije u sektorima u kojima je ona bila sporija, Vijeće se složilo i u pogledu sektorskih ambicioznijih ciljeva i mjera.
Vijeće je postavilo obvezujući podcilj za napredna biogoriva u udjelu obnovljivih izvora energije koji se isporučuju u prometnom sektoru na 0,2 % u 2022., 1 % u 2025. i 4,4 % u 2030. godine. Što se tiče obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u prometu (uglavnom obnovljivi vodik i sintetička goriva na bazi vodika), dogovoren je indikativni podcilj od 2,6%, što odgovara 5,2%. Dodana je gornja granica količine konačne potrošnje energije u pomorskom sektoru koja će se uključiti u izračun njihovih specifičnih prometnih ciljeva
Vijeće je odlučilo o postupnom povećanju obnovljivih ciljeva za grijanje i hlađenje, uz obvezujuće povećanje od 0,8% godišnje na nacionalnoj razini do 2026. i 1,1% od 2026. do 2030. Minimalna godišnja prosječna stopa primjenjiva na sve države članice dopunjena je dodatna indikativna povećanja izračunata posebno za svaku državu članicu.
Vijeće je postavilo indikativni cilj od 1,1% t godišnje prosječnog povećanja korištenja obnovljive energije u industriji. Također se složilo da bi 35% vodika koji se koristi u industriji trebalo dolaziti iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla do 2030. i 50% do 2035. godine. Postavljen je i indikativni cilj od najmanje 49% udjela obnovljive energije u zgradama 2030. godine. Ojačalo je kriterije održivosti za biomasu kako bi se smanjio rizik neodržive proizvodnje bioenergije. Također je dodalo mjere za ograničavanje prijevare u pogledu trajnosti biogoriva.
Vijeće je pristalo smanjiti potrošnju energije na razini EU-a za 36 % za finalnu potrošnju energije i 39 % za potrošnju primarne energije do 2030. Ključni cilj smanjenja finalne potrošnje energije od 36 % na razini EU-a bio bi obvezujući. Ciljevi koriste novu osnovnu vrijednost i odgovaraju cilju smanjenja od 9% u odnosu na 2020. Finalna potrošnja energije predstavlja energiju koju troše krajnji korisnici, dok potrošnja primarne energije također uključuje ono što se koristi za proizvodnju i opskrbu energijom.
Dogovoreno je da će sve države članice doprinijeti postizanju ukupnog cilja EU-a kroz indikativne nacionalne doprinose koje su države članice postavile u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) koji će se ažurirati 2023. i 2024. Formula definirana za izračun ovih doprinosa bila bi indikativna, s mogućnošću odstupanja od 2,5%. Komisija bi izračunala iznose li svi doprinosi cilj od 9% i, ako ne, izdala bi ispravke nacionalnih doprinosa koji su niži od onoga što bi oni koristili formulom. Formula se temelji, između ostalog, na energetskom intenzitetu, BDP-u po stanovniku, razvoju obnovljivih izvora i potencijalu za uštedu energije.
Vijeće je također dogovorilo postupno povećanje ciljanih ušteda energije za krajnju potrošnju energije. Države članice osigurale bi uštede od 1,1 % godišnje konačne potrošnje energije od 1. siječnja 2024.; 1,3 % od 1. siječnja 2026.; i 1,5 % od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2030. s mogućnošću prijenosa maksimalno 10 % viška štednje u sljedeće razdoblje. Vijeće je u izračun prema cilju uključilo mogućnost računanja ušteda energije ostvarene tehnologijom izgaranja fosilnih goriva u industrijskom sektoru samo u opravdanim slučajevima, potvrđenim energetskim pregledima.
Vijeće se složilo s posebnom obvezom javnog sektora da postigne smanjenje godišnje potrošnje energije od 1,7%, ili alternativno za najmanje 1,9% svake godine, ako ne uključuje javni prijevoz ili oružane snage, koja bi bila obvezujuća četiri godine nakon stupanja na snagu uredbe, počevši postupno s većim općinama. Osim toga, dogovoreno je da će zemlje članice biti dužne svake godine obnavljati najmanje 3% ukupne površine zgrada u vlasništvu javnih tijela. Dogovoreno je da će proporcionalni udio uštede energije u državama članicama biti usmjeren na ranjive potrošače.
Dodana je odredba o transparentnosti potrošnje energije podatkovnih centara. Podatkovni centri bi morali objavljivati informacije o svojoj potrošnji energije svake godine od 2024. Komisija bi izradila javnu bazu podataka EU-a, prikupljajući informacije o potrošnji energije podatkovnih centara.
Vijeće je u dogovor o novim ciljevima uključilo i ubrzane postupke izdavanja dozvola za projekte obnovljive energije u skladu s prioritetima plana RepowerEU koji je predložila Komisija u svibnju 2022. Svrha je ubrzati primjenu obnovljivih izvora energije u kontekstu plana EU-a da postane neovisno od ruskih fosilnih goriva, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Vijeće i Parlament sada će ući u međuinstitucionalne pregovore kako bi se dogovorili oko konačnog teksta dviju direktiva.
