[vc_row][vc_column width=”1/3″]Energetski barometar [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Udruženje europskih elektroprivreda Eurelectric u novom je Energetskom barometru konstatiralo da se energetski sektor uspješno približava cilju dekarbonizacije sektora. Zaključuje se da se emisije ugljičnog dioksida u tom sektoru smanjuju velikom brzinom, brže nego što se očekivalo, a udio obnovljivaca se uspješno povećava.[/vc_column][/vc_row]
U prvoj polovini ove godine dvije trećine sve proizvodnje električne energije dobiveno je iz izvora s niskim udjelom ugljika, a tijekom prošle godine “zelena proizvodnja” je rasla 10%.
U prvoj polovini godine OIE su u energetskom miksu dosegli 40%, a udio ugljena u proizvodnji niži je za 18%. Treba naglasiti da su u 2010. obnovljivci činili samo 20% energetskog miksa u proizvodnji električne energije, dok su lani dosegli 34%, odnosno u prosjeku 40% u prvoj polovini 2020.
Ako se ovi trendovi nastave i ispune se određeni uvjeti, značili do bi da bi do 2030. udio izvora s niskim emisijama u proizvodnji mogao dosegnuti 80%. Udio nuklearne proizvodnje, koji je u prvoj polovini ove godine bio 26% past će na 21%, a udio OIE (koji je u prvoj polovini 2020. bio 40%), mogao bi porasti na 60%. Eurelectric ističe da je pad emisija prisutan u sektoru električne energije zadnjih sedam godina a pad je zabilježen i u industriji, dok su naglo porasle emisije iz prometa.
Prema procjenama Eurelectrica, kako bi se do 2030. godine postigao 60% udjela OIE u proizvodnji električne energije, trenutni kapacitet vjetroelektrana trebao bi biti gotovo udvostručen, a kapacitet solarnih elektrana treba povećati za čak 2,9 puta u odnosu na trenutno stanje. Epidemija koronavirusa usporava projekte gradnje novih elektrana, pohrane i gradnju i održavanje mreže.
Zanimljivo je da Eurelectric naglašava da bi zakonskim izmjenama trebalo destimulirati rast uvoza jeftinije električne energije proizvedene iz fosilnih izvora iz trećih zemalja, koji se povećao s 3 TWh na više od 20 TWh godišnje u zadnjih pet godina, pri čemu su emisije iz njihove proizvodnje dva do tri puta veće nego u EU zemljama.
