Prihodi od prodaje nafte ključni su za Venezuelu, zemlju rastrganu političkim podjelama te gospodarstvom praktički uništenim lošim upravljanjem socijalističkog režima i inflacijom od gotovo dva milijuna posto. Za sada, “vlada u sjeni” Juana Guaidóa praktički nema nikakvih ovlasti u raspodjeli hrane i lijekova stanovništvu. Uz SAD, podršku privremenom predsjedniku iskazali su Kanada, Brazil i skupina južnoameričkih država, dok su uz Madurov režim stali Turska, Kina i Rusija. Posljednje dvije zemlje imaju vrlo opipljive razloga za podršku trenutnoj političkoj garnituri u Caracasu.
Naime, padom Madura u pitanje bi došlo približno 25 milijardi dolara kredita koje su Moskva i Peking odobrili Venezueli te dodatnih nekoliko milijardi dolara izravnih ulaganja. Kina je najveći venezuelanski inozemni kreditor upumpavši 50 milijardi dolara u posljednjih 10 godina, većinom u zamjenu za isporuke nafte.
Prema navodima kineskih državnih medija, zaključno do rujna prošle godine Kina je bila izložena Venezueli u iznosu 20 milijardi dolara. Caracas duguje Moskvi više od tri milijarde dolara, a dug je restrukturiran u studenom 2017. kako bi se Madurovoj vladi dalo više vremena za otplatu. Dodatnih tri milijarde dolara posudio je venezuelanskoj vladi Rosnjeft, državna naftna kompanija koja u Venezueli posjeduje dva podmorska plinska polja. Iika Korhonen, direktor Instituta za gospodarstva u tranziciji Banke Finske ističe za Financial Times kako je malo vjerojatno da ti dugovi neće biti otplaćeni.
“Ali to ne znači da neka vrsta restrukturiranja duga nije upitna. Čak i ako ne bude restrukturiranja, nova vlada vjerojatno će htjeti razmotriti kreditne aranžmane koje je sklapala prethodna vlada. Mislim da je to najizgledniji scenarij”, smatra Korhonen. U tom slučaju vjerojatno je dogovaranje novih uvjeta, a to je bio slučaj s kineskim kreditima u Maleziji nakon promjene vlasti, podsjeća Korhonen, donosi Poslovni dnevnik.
0 comments