Dan plina
Ove godine je zaustavljen pad proizvodnje ugljikovodika u Hrvatskoj, a prema riječima Josipa Bubnića iz INA-e, potencijali za rast su veliki. Trenutno INA pokriva 24% domaćih potreba za plinom, ali uz potrebna ulaganja, proizvodnja bi se mogla udvostručiti na kopnu i Jadranu. Međutim, Bubnić ističe da je administrativni proces spor i traži da se ubrza i postane transparentniji kako bi se povećala energetska neovisnost i otvorila nova radna mjesta. Uz INA-u, i druge kompanije poput Vermillion Energy i Aspect Croatia imaju značajna otkrića koja bi mogla povećati domaću proizvodnju.
Istovremeno, potrošnja plina u Hrvatskoj i EU-u bilježi pad. U prva tri kvartala 2023. godine potrošnja je smanjena za 14,8%, dok je skladište plina Okoli popunjeno na 91%, što osigurava stabilnu opskrbu za predstojeću zimu. Ivana Pek Lučić iz PPD-a naglašava da će EU skladišta plina biti relativno puna do kraja ožujka, no u slučaju potpunog prekida ruske opskrbe uz smanjen dotok LNG-a, postoji rizik da skladišta padnu na kritičnih 11%.
Infrastrukturno, LNG terminal na Krku igra ključnu ulogu u dobavi plina, s rastom kapaciteta i transporta, dok Plinacro provodi značajan investicijski ciklus vrijedan 533 milijuna eura. Ovi projekti trebali bi povećati kapacitet izvoza plina prema Sloveniji i Mađarskoj, čime će se dodatno osigurati stabilnost opskrbe u regiji.
