[vc_row][vc_column width=”1/3″]Prvi puta nakon 1923. godine[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Nakon što je premijer Boris Johnson u utorak dobio odobrenje britanskog parlamenta za prijevremene izbore kako bi se okončale neizvjesnosti s brexitom Ujedinjena Kraljevina će po prvi puta od 1923. održati izbore u prosincu.[/vc_column][/vc_row]
Nakon što je Europska unija odobrila treću odgodu ‘razvoda’ koji se prvotno trebao dogoditi 29. ožujka, Ujedinjeno Kraljevstvo, parlament i glasačko tijelo ostaju podijeljeni oko toga kako će se i treba li se uopće provesti brexit. Johnson koji je obećao da će prije umrijeti nego ne provesti brexit 31. listopada, pozvao je na izbore 12. prosinca nakon što je parlament, u kojemu nema većinu, spriječio njegove pokušaje da ratificira dogovor postignut u posljednjem trenutku s EU-om ranije ovog mjeseca.
U rijetkom parlamentarnom uspjehu za Johnsona nakon niza poraza, prijedlog zakona kojim poziva na izbore 12. prosinca prihvaćen je s 438 glasova za i 20 protiv u donjem domu britanskog parlamenta. Zakon se sada prosljeđuje u gornji dom.
Johnson je prije glasanja rekao da parlament opstruira brexit i šteti gospodarstvu sprječavanjem investicija i urušavanjem vjere u demokraciju. Prve božićne izbore u Velikoj Britaniji od 1923. godine je teško predvidjeti. Brexit je zamorio i razljutio brojne glasače i smanjio odanost najvećim strankama, konzervativnoj i laburističkoj.
Neki političari vjeruju da bi izbori uoči Božića mogli naživcirati birače dok bi izbornu kampanju moglo ometati hladno vrijeme i što zimi brzo padne mrak. Glasačko tijelo imat će izbor između Johnsona koji nastoji progurati brexit i socijalističke vlade pod vodstvom laburista Jeremyja Corbyna koji želi pregovarati o novom sporazumu prije još jednog referenduma. Rezultati izbora objavit će se u petak, 13. prosinca. Ako niti jedna stranka ne ostvari čvrstu pobjed, zastoj oko brexita će se nastaviti.
Božićni izbori
Nakon četiri godine rasprave o brexitu, gotovo svi britanski političari slažu se kako su potrebni izbori da bi se prekinuo krug neaktivnosti koji su šokirali saveznike zemlje nekoć smatrane bastionom stabilnog zapadnog kapitalizma i demokracije. Izbori bi također mogli odlučiti sudbinu brexita, kao i glavnih igrača, 55-godišnjeg Johnsona i njegovog suparnika, 70-godišnjeg Corbyna.
Kad se Johnsonova prethodnica, Theresa May, uzdala u prijevremene izbore 2017. godine, izgubila je slabu većinu, što je bio neuspjeh koji ju je na kraju spriječio da ratificira svoj sporazum o brexitu u parlamentu i uništio njezinu političku karijeru. Johnsonovi konzervativci ovaj mjesec su u anketama prednosti ispred laburista za oko 10 posto, ali su anketari već podcijenili potporu brexitu 2016. godine i priznali su da su modeli koje koriste podbacili.
Najveće stranke morat će se boriti na najmanje tri fronta, jedni protiv drugih, protiv stranke Brexit na čelu s Nigelom Farageom koja želi privući pristaše brexita te protiv Liberalnih demokrata koji nastoje pridobiti protivnike brexita.
Brexit visi u zraku
“Spreman sam na to”, rekao je Corbyn parlamentu. Predstavio je laburiste kao socijalističku alternativu nejednakosti i bliskim vezama s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koju karakterizira Johnsonov mandat.
“Promjena dolazi”, rekao je.
Zemlje članice EU-a u utorak su i formalno odobrile zahtjev za odgodom izlaska Velike Britanije iz Unije, nakon što su dobile pismo s pristankom od britanskog premijera Borisa Johnsona.
“Molim vas da ovo vrijeme iskoristite najbolje što možete. Također bih vam želio reći zbogom jer se moja misija završava. Držat ću palčeve za vas”, tvitao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
