Zašto guverner Hrvatske narodne banke traži ukidanje promjenjivih kamatnih stopa? Jesu li tome skloni i bankari koji se boje globalnog rasta kamata? Znači li to da će građani na kućne adrese dobiti ponudu za fiksiranje kamatnih stopa? Koliko će im onda rate kredita biti veće? Isplati li se riskirati i zadržati promjenjive kamate? Je li dugoročna sigurnost mudrija odluka? Analizirao je sa svojim gostima urednik i voditelj Mislav Togonal. U emisiji su gostovali viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Denis Smajo iz Udruge „Franak“.
Svaki odgovorni potrošač treba povećati svoju financijsku pismenost, istaknula je večeras Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Na tome rade i HNB i banke i HANFA. Upozorila je kako su sada kamatne stope na povijesno najnižoj razini, ali da će one vjerojatno rasti. Neki misle da će tako ostati kao u Japanu, neki misle da će rasti puzajuće do 2020. pa onda kasnije brže. Na pitanje o čemu ovisi rast kamatnih stopa Ivanov odgovara kako to ovisi o stopi inflacije. Ako nam zaprijeti inflacija od 5-10 posto kamatne stope će ići gore. To će se odraziti i na ponašanje u SAD-u i u Europu. To ovisi i o premiji rizika. Treći je razlog konkurencija. Sada je potražnja slaba i banke imaju višak likvidnosti. Do 2020. rast drastičan kamatnih stopa se ne bi trebao dogoditi. Na pitanje bili li ona zatražila fiksnu kamatnu stopu odgovorila je da bi u slučaju da je digla kredit prije dvije ili tri godine. Denis Smajo iz Udruge „Franak“ ne slaže se da treba educirati građane toliko koliko treba upozoriti na opasnost od banaka koju njihovu needuciranost koriste. Da vi uđete u banku totalno needucirani banka vas ne bi smjela prevariti. To je glavni problem. Drugi je o rizicima države. Tu se mi ne slažemo. Imamo podatak da se iz depozita građana financiraju krediti za dužnike. To je preko 70 posto takvih sredstava. Zbog toga ne možemo govoriti o rizicima zemlje. Upozorio je HNB, da rizik ne preuzimaju samo građani već i same banke, čitav financijski sustav pa i BDP-a. Živimo u potrošačkom društvu treba nam povjerenje građana kako bi mi trošili.
U udruzi Franak smo mi uvijek oprezni, dodaje Smajo. Ne vjerujemo puno bankama. Ništa bolje ne kotira ni HNB. Nas zanima tekst preporuke koje će ići prema bankama. Mi ne bi išli preporukama već Zakonom. Ističe da su dosadašnja iskustva pokazala kako će banke kad god im se odškrinu neka vrata one to iskoristili na štetu potrošača. Kad vidimo što će banke napraviti onda ćemo se mi očitovati. Kad bi HNB dale preporuku i kada bi banke ponudili kamatne stope od 3 3 i pol posto mi bi to poduprli.
Da se radi o dobroj inicijativi HNB-a smatra Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ovo je povijesno niska kamatna stopa. To je jedna epizoda, kratko vrijeme koje će trajati idućih par godina. Sigurno da ovakvo razdoblje ne može opstati. Zato smatra da bi oni koju su nedavno uzeli dugoročni kredit morali dobro razmisliti o fiksiranju kamatne stope. U najmanju ruku ta se mjera mora ozbiljno razmotri da se vide sve njene mogućnosti. Može se dogoditi da netko kratkoročno uštedi a onda kasnije kao u slučaju švicarca mu to naškodi. Ipak, zaključuje da je nedvojbeno je da će na dugi rok kamate rasti, a ne padati. Vedriš je građanima poručio da se zadužuju u valuti u kojoj zarađuju. Za njih je prvo najsigurnije da se zadužuju u kunama. Drugo, da uz relativno niski trošak mogu fiksirati to što otplaćuju, a treće da kredit refinanciraju. Nije tu fiksna kamata dovijeka. Potrošaču se u jednom trenutku mora omogućiti refinanciranje, piše HRT.
