Povodom objave RBA analize prema kojoj je narastao ukupni devizni depozit u bankama što bi moglo biti pokazatelj ulaska u deflacijsku spiralu, kako je nam je prošloga tjedna objasnio Željko Lovrinčević. Sada smo za komentar upitali ekonomskog analitičara, i profesora političke ekonomije na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr. Mladena Vedriša.
„Prvo, stopa rasta hrvatskog gospodarstva jedino se može mjeriti na razini godine, na razini kvartala je poput rodea, malo poskoči, malo padne. Ovako ona je pod impresijom turističke sezone i nešto povećane potrošnje. Realno je za očekivati kako će stopa realnoga rasta hrvatskog gospodarstva na razini godine biti negdje između 1.2 i 1.5 posto. Prosječna stopa rasta europskog gospodarstva je 1.8 posto. Mi ćemo rasti nešto ispod prosjeka EU. Dobro je da rastemo, to je neosporno, ali tempo rasta mora biti jači, kontinuiran, realan i ne smije biti vezan jedino uz javnu potrošnju ili osobnu potrošnju nego uz generiranje radnih mjesta jer jedino ona stvaraju realnu novu kupovnu moć“, objasnio je Vedriš navodeći mjere za izlazak iz stagnacije ili krize.
O porastu deviznih depozita i deflacijskoj spirali Mladen Vedriš kaže:
„Razina cijena osnovnih životnih potrepština u Hrvatskoj ne da pada, nego postoji fenomen stalnih akcijskih cijena. Kod pojedinih artikala akcije su trideset do pedeset posto ukupne prodaje, pa se može govoriti o deflaciji. Na taj se način oslobađaju sredstva. Ljudi u krizi su više okrenuti štednji. No, ne zaboravimo činjenicu kako smo mi dio EU. Pravna i sigurnost banaka je dobrim dijelom povećana i naslonjena na opću europsku legislativu. U tom kontekstu, još uvijek je u Hrvatskoj veća kamatna stopa na depozite jedan postotni poen, a to nije mala stvar, te se depoziti kreću i prema našim bankama. Novi oblici povezivanja bankarskog sektora kažu kako vani postoje medijatori koji prikupljaju devizne depozite te ih preko pojedinih banaka transferiraju u Hrvatsku, poštujući sigurnost. Rast depozita nije u isključivoj korelaciji sa financijskom snagom domaćeg stanovništva.“
Kako nesrazmjer BDP-a i rasta realnog gospodarstva utječe na hrvatsko gospodarstvo?
„Sigurno je kako je razina cijena bazičnih artikala i naftnih derivata utjecala na porast domaće potrošnje u proteklih pola godine. Ako padaju cijene ključnih artikala, onda govorimo o deflaciji. On u prvoj rundi nije tako loš jer stvara slobodni kapital za stvaranje radnih mjesta. Pitanje je koliko ga modu izdržati domaći potrošači. Deflacija smanjuje pritisak na povećanje nadnica te time povećava nacionalnu konkurentnost. Na godišnjoj razini BDP i realno gospodarstvo će se uravnotežiti, teze deflacijske spirale načelno, dakle, stoje, ali in ne bi trebalo testirati podacima prije ožujka, jer tada ćemo imati podatke za četiri kvartala što je minimalna serija za ozbiljniju analizu“, zaključio je Vedriš.
