Vedriš: Mi smo na raskrižju, pred nama je ključnih sto dana

Povodom nalaza i dijagnoze Europske komisije, ali i smjernica državnoga proračuna za ovu godinu za komentare daljnjih politika upitali smo Mladena Vedriša, poslovnog savjetnika i profesora političke ekonomije na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

„Ovo je bila koordinacija europskih politika za sve države, te se odmah treba odmaknuti od nekih specifikuma za Hrvatsku. No, jedini je problem ukoliko na toj rang listi 28 država budete smješteni negdje na dnu. Onda to postaje problem te države.“

Gdje je problem?

„Europa ne želi imati probleme u vlastitom sustavu, takvi problemi su poput trule jabuke u košari. Ono što je presudno, cilj Europskog semestra nije kažnjavanje neke zemlje, Unija ovo radi kako bi potakla svaku zemlju kako bi pronašla rješenja koja će biti uspješna i na korist zemlji o kojoj se radi. Da se razumijemo što je platforma.“

Konkretnije?

„Nije naš posao da se borimo za bolju prošlost. Jer kad bi to bilo tako onda bi se morali baviti sa četiri do pet prošlih vlada. Za nas je ključna priča što će napraviti u idućih tri mjeseca. U ožujku je razgovor s Europskom komisijom i usklađivanje stajališta oko tih nalaza. U travnju vlada temeljem usklađivanja treba ponuditi program strukturnih reformi u kojima će iznijeti plan što će napraviti i u kojim rokovima. U mjesecu svibnju, Komisija će odlučiti, a ukoliko je program kredibilan i uvjerljiv, neće biti sankcija nego će biti potpore. Ukoliko pak nećemo biti uvjerljivi, vremena za gubljenje nema. Prvenstveno z Hrvatsku. Ključ je na nama.“

Koje bi to strukturne reforme bile?

„Područje zakonodavstva. Anulirati neusklađenost zakonskih rješenja, donijeti niz pratećih akata i uskladiti ih s Unijom. To je alat javne uprave. Tek nakon toga možemo govoriti o teritorijalnom preustroju i reformi javne uprave. Tek nakon toga dolazimo do ekonomije. Tri postotna poena, koliko je u našoj kamati ugrađen rizik i kojeg plaća svaki naš porezni obveznik, tek tada možemo smanjivati instrumentima porezne ili monetarne politike. Mi imamo potpuno neadekvatni obrazovni sustav, neusklađen s tržištem rada. Tu je i pitanje dužine poslovnih i radnih sporova koji značajno utječu na radnu i poslovnu sigurnost. To su strukturne reforme.“

Što s javnim poduzećima?

„Ona ne posluju i ne žive zbog sebe, kako je to u nas do sada bilo, ona postoje kako bi poslovala tržišno i konkurentno te bez monopola. To će svakako morati biti u mjesecu travnju na stolu u razgovorima s Europskom komisijom o mjerama. Sve je to na korist hrvatskom pučanstvu. Primjerice HEP, Komisija već dugo zahtijeva horizontalno strukturiranje poduzeća. Primjerice distribucija, opskrba i komercijalna proizvodnja, sukladno Trećem energetskom paketu ne bi smjele biti monopolisti te bi trebale poslovati tržišno. Već je prošla vlada koristila ugledne konzultante iz Morgan Stanleya i SberBank glede toga. Nema potrebe gubiti vrijeme. Neke se stvari mogu odmah napraviti“, rekao je Vedriš.

Na kraju je dodao:

„Mi smo na raskrižju, pred nama je ključnih šezdeset do sto dana.“

You may also like

0 comments