Većina sudionika okruglog stola o održivosti mirovinskog sustava, održanom u srijedu u organizaciji Kluba zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru, ocijenila je kako je potrebno ukidanje drugogo mirovinskog stupa dok je tek manji dio njih bio za njegovo očuvanje uz modifikacije.
Saborski zastupnik Mosta i njegov ekonomski strateg Ivan Lovrinović istaknuo je kakoje mirovinskom sustavu potrebna cjelokupna reforma, restrukturiranje i transformiranje kako bi se građanima zajamčile i osigurale isplate mirovina. Potrebna je kombinacija između koncepta međugeneracijske solidarnosti i dragovoljnog mirovinskog osiguranja, dodao je.
Lovrinović je rekao kako želi ukazati na zabludu da ljudi previše očekuju od investiranja fondova na financijska tržišta odnosno velike zarade od kojih bi se mogle jamčiti veće mirovine u budućnosti. Toga nema, financijsko tržište se mora uravnotežiti i dijeliti sudbinu realnog sektora i opasne su teze da će se unaprijed jamčiti visoki prinosi. Hrvatska zbog demografskog pada, dugogodišnjeg pada BDP-a, mora pristupiti reformi da bi mirovinski sustav bio stabilniji, istaknuo je Lovrinović.
Potrebno je voditi drugačiju demografsku politiku jer je ona jamac povećanja populacije i broja radnika, popravio bi se odnos umirovljenika i radno aktivnog stanovništva, treba voditi aktivnu i kvalitetnu ekonomsku politiku koja će omogućiti više stope gospodarskog rasta, naglasio je.
Sadašnji umirovljenici žive od nas, a mi bismo trebali od budućih radnika kad mi budemo u mirovini, a koliko će to biti dobre mirovine ovisit će o demografskim kretanjima i gospodarskom rastu, smatra Lovrinović.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje govoreći o politekonomskim aspektima mirovinske reforme u uvjetima starenja stanovništva rekao je kako će se u perspektivi ukupni broj stanovništva u Hrvatskoj smanjiti, bit će manje radno aktivnog stanovništva a više umirovljenika. To znači da će se omjer osiguranika i onih koji uplaćuju u fond međugeneracijske solidarnosti dodatno pogoršavati, iako je već sad na razini 1:1,2. Prema tome, imamo samo 20 posto više onih koji uplaćuju u mirovinski doprinos nego što imamo umirovljenika, rekao je.
Dodao je da daljnjim pogoršanjem mogućnost prvog stupa da dugoročno osigura primjerene mirovne drastično pada zbog čega ćemo se suočiti s dodatnim padom realne vrijednosti mirovina i njihovog odnosa prema plaćama ili s portebom da drastično dižemo poreze i doprinose.
S time smo ograničeni jer to guši ekonomski rast i potiće emigraciju i to je začarani krug, “vrzino kolo” iz kojeg se može izaći samo prvim, drugim i trećim mirovinskim stupom, odnosno jednim kompleksnim mirovinskim sustavom kakvog smo počeli graditi mirovinskom reformom s početka 2000-tih godina i ne vidim potrebu da se sada čini korak unatrag, kazao je.
Potrebno je naći način da se povećaju prihodi, ali ne od državnih obveznica, nego od vlasničkih ulaganja, dionica i kvalitetnijeg upravljanja. To se može postići većom konkurencijom među fondovima, većom slobodom za njihova ulaganja, iako to nije jednostavno napraviti u uvjetima gospodarske krize, dodao je Šonje.
Za očuvanje drugog mirovjnskog stupa založo se i i Daniel Nestić s Ekonomskog isntituta rekavši kako ostvaruje sasvim pristojne prinose i pridonosi osiguranju održivosti mirovinskog sustava. Projekcije pokazuju da bi mirovine iz kombinacije prvog i drugog stupa bile nešto veće nego kad bi se oslonili samo na prvi mirovinski stup, rekao je.
