Oko 53 posto Poljaka protivi se prihvatu izbjeglica u njihovu zemlju, bez obzira odakle dolaze, a 63 posto je protiv prihvata izbjeglica iz Afrike i s Bliskog istoka, navodi se u anketi objavljenoj u utorak.
Anketa koju je od 7. do 14. siječnja proveo institut CBOS među 1063 ispitanika pokazuje da 37 posto Poljaka odobrava “privremeni prihvat” izbjeglica dok se ne budu mogli vratiti kući, a tek 4 posto je za njihov bezuvjetan prihvat. Te brojke su zapravo ostale nepromijenjene u odnosu na ranije istraživanje istog instituta iz prosinca.
Računajući s protumigrantskim raspoloženjem, zastupnik Pawel Kukiz koji se protivi političkim elitama u Poljskoj i vođa treće političke snage u parlamentu, predložio je prošlog tjedna referendum o raspodjeli izbjeglica koju predlaže EU.
Konzervativna stranka na vlasti Pravo i pravda (PiS) i prije je izjavljivala da nije sklona prihvatu izbjeglica, premda je rekla da će poštovati odluku prethodne liberalne vlade o prihvatu oko 7000 izbjeglica na dragovoljnoj bazi, a ne u okviru solidarne raspodjele izbjeglica unutar EU-a.
Bez cjelovitog europskog rješenja aktualne migracijske krize, moglo bi doći do napetosti među državama na migrantskoj ruti, upozorio je u utorak slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Erjavec je u izjavi novinarima kazao da se još uvijek nada da će europske države prihvatiti prijedlog koji je nedavno iznio slovenski premijer Miro Cerar da se broj migranata koji prolaze prema Njemačkoj dodatno smanji uspostavom “druge crte” zaštite, na granici Grčke i Makedonije – kojoj bi se poslala pomoć u policijskim snagama i opremi od strane više europskih država. Ako do toga ne dođe i ako se uskoro ne nađe cjelovito europsko rješenje za krizu, na pojedinim dijelovima migracijske rute moglo bi doći do napetosti, pa čak i na austrijsko-slovenskoj ili slovensko-hrvatskoj granici, naveo je Erjavec.
Zbog toga je za balkansku rutu potrebno naći usklađeno i cjelovito rješenje, naveo je slovenski šef diplomacije. Takvo je rješenje potrebno naći što prije jer se u proljeće može očekivati još masovniji migrantski val, a njegovo moguće preusmjeravanje prema Bosni i Hercegovini imalo bi ozbiljne posljedice za stabilnost cijele regije, ocijenio je Erjavec. Dok zajendičkog rješenja nema, svaka država prihvaća parcijalne mjere u svom interesu, pa i Slovenija, koja će činiti sve da zaštiti svoje državljane, ali i humano postupa prema migrantima u tranzitu koji imaju mogućnost da ih prime Austrija i Njemačka, naveo je Erjavec. “Nadam se da će naša inicijativa o zajedničkoj pomoći Makedoniji dati rezultate. U suprotnom, ako cjelovitog zajedničkog rješenja ne bude, svaka će država djelovati samostalno, što može utjecati na budućnost Europe”, kazao je slovenski ministar vanjskih poslova.
Od sredine listopada prošle godine kroz Sloveniju je prošlo 428.000 migranata od čega 50.000 od početka ove godine, kada je dnevni priljev znatno smanjen u odnosu na početak krize. Slovenija zajedno s Austrijom i Njemačkom želi postupno zaustaviti migrantski val, zbog čega od nedavno u zemlju pušta samo ljude iz ugroženih područja koji azil namjeravaju zatražiti u Austriji ili Njemačkoj, a Hrvatskoj nastoji vratiti one koje Austrija odbije primiti. Cerar je najavio u parlamentu ovih dana da će zakonom o strancima i zakonom o azilu Slovenija dodatno ograničiti mogućnost prijama migranata i davanje azila, ali da će poštovati međunarodne standarde koji vrijede za pružanje međunarodne zaštite izbjeglicama.
Danski parlament je u utorak golemom većinom prihvatio oštru reformu prava na azil koja treba odvratiti migrante da traže azil u toj zemlji uključujući oduzimanje vrijednosti kako bi platili boravak, unatoč prosvjedima organizacija za ljudska prava.
Mjere koje uključuju i produljenje spajanja obitelji među izbjeglicama s jedne na tri godine najnoviji su znak da dobrodošlica izbjeglicama u nordijskim zemljama nestaje dok golemi broj ljudi bježi pred ratovima i siromaštvom u Africi i na Bliskom istoku u potrazi za boljim životom u Europi. Nakon rasprave koja je potrajala nešto manje od četiri sata, za tekst koji je podastrla manjinska vlada liberalnog premijera Larsa Loekkea Rasmussena glasovao je 81 od 109 zastupnika, 27 je bilo protiv a jedan je bio suzdržan.
Sedamdeset zastupnika nije sudjelovalo u glasovanju. Premda ishod nije bio upitan otkako su početkom siječnja desnica i socijaldemokrati, najveća oporbena stranka, postigli dogovor o tom pitanju, ovo glasovanje je za zastupnike iz stranke Zelenih i krajnje ljevice bilo prigoda za oštru kritiku.
Smjenjivali su se za govornicom napadajući tekst koji, po njihovoj ocjeni, donosi u tu skandinavsku zemlju “dašak nacionalizma”. Reforma koja po mišljenju UN-ova Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR) potiče “strah i ksenofobiju”, predviđa oduzimanje vrijednih osobnih stvari migrantima, smanjenje njihovih socijalnih prava te produljenje roka za spajanje obitelji i izdavanja dozvole za stalni boravak. “Sve dok se svijet ne ujedini i ne pronađe zajedničko rješenje, Danska mora djelovati”, opravdao se liberalni zastupnik Jakob Ellemann-Jensen.
