Večernji o povratku sirijskih polja; INA oprezna

Lukrativan posao

Nakon što je u Večernjem listu u nedjelju 21. ožujka objavljena priča “Sirijska naftna polja (ne) čekaju Hrvate”, u povodu devete godišnjice povlačenja radnika s hrvatskih naftnih i plinskih polja u Siriji, koja su bila najbolji hrvatski posao u inozemstvu, od izvora iz Vlade RH doznajemo da je Vlada krenula u ofenzivu kako bi kod regionalnih i svjetskih sila lobirala za povratak tih naftnih i plinskih polja, kada se steknu uvjeti.

Blok Hayan od 1998. godine Polja, čija je vrijednost danas 20 milijardi dolara, bila su najbolji posao za Hrvatsku, što potvrđuju stručnjaci i radnici Ine koji su bili pioniri istraživanja nafte i plina na poljima u Siriji. Oni su začetnici tog bogatog nalazišta koje se smatra najvećim povijesnim uspjehom Ine. U sirijski projekt Ina je uložila oko milijardu dolara i svaki mjesec od sirijske proizvodnje zarađivala 65 milijuna dolara, odnosno gotovo 780 milijuna dolara godišnje.

Podsjetimo, hrvatska Vlada Zorana Milanovića pokleknula je pod pritiskom EU-a i SAD-a i odlučila povući Inine radnike i inženjere 23. veljače 2012. proglasivši da privremeno obustavila sve poslovne aktivnosti u toj zemlji, sve do prestanka okolnosti takozvane “više sile”. Inina polja u Siriji nalaze se u sklopu naftno-plinskog bloka Hayan ukupne površine oko 4500 četvornih kilometara. Ina je blok Hayan, koji je se sastoji od šest naftnih i plinskih polja, uspostavila 1998. godine. Naftno-plinsko-kondenzatno polje Jazal otkriveno je 2006., a dvije godine kasnije otkriveno je polje Mazrur istih karakteristika. Godine 2007. polje Jazal opremljeno je i cjevovodom spojeno s naftnom stanicom Jihar. Proizvodnja na ovom polju počela je u studenom 2007. godine. Ina je na sirijskim naftnim poljima crpila 350.000 barela nafte na dan.

Proizvodnja nafte započela je 2005. godine, a proizvodnja plina 2009. kada je završena gradnja naftno-plinske stanice. Proizvodnja UNP-a započela je nakon završetka centralne plinske stanice. U listopadu 2009. godine na bloku Hayan u rad je puštena stanica za naftu i plin tzv. Jihar Stage 2, preko nje se odvijala proizvodnja s polja Jihar, Jazal i Mazrur, odnosno iz šest bušotina. Nešto kasnije u probni rad je puštena i Centralna plinska stanica Jihar s tvornicom ukapljenog naftnog plina (UNP) i tehnološkom infrastrukturom za četiri polja – Jihar, Jazal, Al Mahr i Mazrur.

Je li Ina kao vlasnik tih naftnih polja zainteresirana za povratak svog dragulja u Siriji, upitali smo u kompaniji iz koje smo dobili šturi odgovor: “Sirija je bila važno tržište za Inino poslovanje na kojem je kompanija uložila više od milijardu dolara. Zbog uvođenja međunarodnih sankcija Siriji Ina je u veljači 2012. proglasila „višu silu“ i privremeno obustavila sve poslovne aktivnosti u toj zemlji… Sve dok su sankcije na snazi kompanija nije u mogućnosti upravljati svojom imovinom u Siriji ni na koji način, kao ni procijeniti njezino trenutačno stanje i vrijednost…”, piše Večernji list

You may also like

0 comments