“Hrvatska strana je zatvorila mogućnost da prihvati ono što je arbitražni sud odlučio iako se ta odluka neće moći lako ignorirati, kao ni ono što su o tome rekli partneri u Europskoj uniji i NATO savezu”, navodi Jakovina koji tu situaciju smatra “apsurdnom”,
s obzirom na to da su obje zemlje partnerice u europskim i transatlantskim integracijama, te s obzirom na bliskost i duboke veze dvaju naroda, te međusobnu ekonomsku povezanost.
Danas više nema političara poput Račana i Drnovšeka, nema mogućnosti da se odnosi raspliću umjesto da se sve više zapliću, navodi Jakovina koji uzroke za eroziju odnosa vidi i u strukturnim slabostima politike i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Kad bi na čelu hrvatske vlade bio jak političar, onda bi politička odluka možda mogla brzo preokrenuti situaciju i riješiti to pitanje onako kako je sada definirano. No, premijer je čovjek koji već godinu dana rješava lokaciju ploče s ustaškim sloganom, navodi Jakovina koji premijeru Plenkoviću, ali i ostalim najvišim dužnosnicima, pripisuje nedostatak odlučnosti i diplomatske spretnosti, te upletenost u unutarnje ideološke sporove.
No bolje nije, smatra Jakovina, niti u Sloveniji. “Slovenija nije Hrvatskoj glavno ni najosjetljivije pitanje na kojemu bi se Hrvati mogli mobilizirati onako kako su to odnosi sa Srbijom, ali je u Sloveniji Hrvatska upravo takva tema. Više smo puta bili svjedoci događaja da se loši odnosi Zagreba i Ljubljane forsiraju, onako kako se događalo u vrijeme Ive Sanadera i Janeza Janše. Slovenija bi često mogla biti konstruktivnija i postupati s više diplomatskog takta prema Hrvatskoj, ali to nije slučaj”, navodi Jakovina.
Politički mentalitet s obje strane Sutle i Kupe, Jakovinu podsjeća na roman “Skorojevići” (“Jara gospoda”) slovenskog autora Janka Kersnika, pisan na kraju 19. stoljeća. “Hrvati i Slovenci su opterećeni nacionalizmima, a možda je isto tako važno – i preuskim pogledom na svijet. Provincijalni su i maleni, djeluju poput likova iz Kersnikova romana Skorojevići koji se u jugoslavensko doba čitao i u hrvatskim školama. Umjesto da odnosi dviju država postanu uzorni, umjesto da one svima, od Bruxellesa do Skoplja, budu primjer suradnje i dogovora, one su ilustracija loših odnosa. Tako danas BiH, Crna Gora i Srbija zapravo koriste odnose Slovenije i Hrvatske kao opravdanje za vlastitu neaktivnost i nerješevanje problema”, primjećuje hrvatski povjesničar.
“Nešto nije u redu ni s hrvatskom ni sa slovenskom diplomacijom. Umjesto da iz prošlosti uzmu ono najbolje, da pogledaju kako su u 30-im godinama 20. stoljeća (slovenski arhitekt Jože) Plečnik i (hrvatski kipar Ivan) Meštrović djelovali i gradili u Pragu, gdje je Masaryk bio predsjednik, umjesto da postanu motor za uključenje drugih u Europu, te tako osiguraju sigurniju budućnost sebi i kontinentu, takva se perspektiva sada čini sve udaljenijom. Plečnik i Meštrović nisu likovi iz romana Skorojevići, ali današnji političari u Zagrebu i Ljubljani jesu”, zaključuje Jakovina u autorskom tekstu u mariborskom listu od ponedjeljka.
0 comments