Već više od dva desetljeća prepisujemo isto

Vlada je pokazala svoje adute za nastavak mandata i usvojila Nacionalni program reformi koji sadrži 59 mjera u 11 reformskih područja, ali svatko tko je očekivao korjenite promjene u bilo kojem području bit će razočaran. 
Program znači nastavak sadašnje politike Vlade, uz izmjene u pojedinim područjima koje su već najavljivane od početka mandata ili su čak započele, njihova će provedba donijeti promjene u pojedinim resorima, čak i poboljšanja, ali teško da bi se zbog toga sljedećih godinu dana u Hrvatskoj moglo nazvati godinom reformi kako je to nedavno najavio premijer Andrej Plenković.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže za Novi list da Hrvatska sadržajno već 23 godine prepisuje iste mjere, samo dokumente drukčije zove i dodala je u njega slovo »e« u pojmovima e-građanin, e-nekretnine te procjenjuje da će se to »prepisivanje« nastaviti još 15 godina

– Svi znamo što treba napraviti, to smo verbalizirali i tu stali. Nema u Programu loših mjera, ali nema ni radikalnih zahvata, ne spominje se primjerice uopće teritorijalni preustroj – kaže Lovrinčević.

S tankom većinom koju ima u parlamentu, Plenković je teško, i da je htio, mogao krenuti u radikalnije promjene, pa se nastavak dosadašnje politike čini kao najsigurnije rješenje. Sam program reformi nije donio nikakve novosti, ali je odgovorio na dio nedoumica oko toga kako će Vlada postupiti oko nekih otvorenih pitanja na koja javnost iščekuje odgovore već mjesecima.

Tako je vidljiva Vladina namjera da dodatak na mirovinu koju imaju umirovljenici iz prvog stupa, odnosno iz fonda solidarnosti ipak ne uskrati budućim umirovljenicima koji će mirovinu dobivati i iz drugog stupa, a to su svi sadašnji radnici rođeni nakon 1962. godine, koji bi da tog dodatka nema, imali značajno manje mirovine od sadašnjih penzionera. Vlada najavljuje da će i njima osigurati dodatak na dio mirovine koji će primati iz prvog stupa, no koliko će on iznositi, za sada nije poznato.

Umirovljenici koji mirovinu primaju iz oba stupa u startu imaju nižu mirovinu od onih koji su je zaradili samo u prvom stupu, jer ovi potonji imaju zaštitni dodatak od 27 posto. U sustav su već lani počeli ulaziti prvi korisnici mirovina iz oba stupa, a to su radnici s beneficiranim radnim stažom, od iduće godine očekuje se nešto veći priljev žena, a za tri godine i prvi veći val muškaraca koji su tijekom radnog vijeka bili obavezni izdvajati u oba mirovinska stupa. Tog problema Vlada je postala svjesna, iako se on u startu pokušavao marginalizirati. No, svojim strateškim reformskim dokumentom priznaje da su mirovine umirovljenika obveznika oba stupa niže u odnosu na mirovine ostvarene samo u prvom stupu »te se stoga planira uvođenje dodatka na mirovinu osiguranicima I. mirovinskog stupa koji su obvezno osigurani u II. mirovinskom stupu«. Na taj način, objašnjava Vlada, smanjit će se razlika u visini mirovine za korisnike iz oba obvezna mirovinska stupa u odnosu na mirovine ostvarene samo u prvom stupu i time utjecati na primjerenost njihovih mirovina.

Iako se nešto više detalja planirane mirovinske reforme, prema ranijim najavama, trebalo vidjeti početkom ljeta, sve je prolongirano za jesen, odnosno kraj godine. NPR nije otkrio nikakve nove detalje, tek je potvrdio da će se ići u postupno ubrzavanje izjednačavanja dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te postupno ubrzanje podizanje dobi na 67 godina za žene i muškarce. Razmatra se, navodi Vlada, i povećanje penalizacije prijevremenog umirovljenja te proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, što bi moglo značiti da će se krug proširiti i na korisnike obiteljske mirovine te prijevremene mirovine, kao i mirovine po posebnim propisima. Oni i sada mogu raditi i biti u mirovini, no mirovina im se tijekom rada privremeno obustavlja.

Što se tiče beneficiranog radnog staža, od njegove reforme se ne odustaje. No, očito je da će se samo smanjiti krug zanimanja s beneficiranim radnim stažom te vjerojatno povećati dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ovisno o stažu osiguranja u efektivnom trajanju. Tako će se i smanjiti broj osiguranika koji imaju pravo na beneficirani radni staž.

You may also like

0 comments