Bruto inozemni dug opće države iznosio je, pak, na kraju listopada 13,7 milijardi eura, što je 0,4 posto manje nego godinu dana prije. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je jedino kod izravnih ulaganja, za 4,4 posto, na 6,3 milijarde eura. „Očekujemo da će i podaci za posljednja dva mjeseca 2018. ukazati na nastavak sličnih kretanja te bi krajem 2018. relativni pokazatelj inozemnog zaduživanja trebao biti ispod 75 posto BDP-a”, ističu analitičari RBA.
Očekuju da će se i u ovoj godini udjel tog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) smanjivati, zahvaljujući rastu gospodarstva i daljnjem razduživanju svih ključnih sektora. „Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekujemo kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu”, kažu analitičari RBA.
Međutim, stezanje monetarne politike i pogoršanje uvjeta financiranja na regionalnim i globalnim financijskim tržištima moglo bi, upozoravaju, imati negativan efekt na kretanje bruto inozemnog duga. „Posebice u slučaju nastavka skromnog napretka Hrvatske u provođenju strukturnih reformi, što dovodi do rasta percepcije rizika te posljedično i premije rizika same zemlje”, zaključuju analitičari RBA.
