Analiza ING banke
Više članova skupine OPEC+ šokiralo je tržište ovog vikenda objavivši daljnje dobrovoljno smanjenje opskrbe. Smanjenje je objavljeno prije sastanka Joint Ministerial Monitoring Committee (JMMC) koji je planiran za 3. travnja, gdje se očekivalo kako će odbor preporučiti da se politika proizvodnje zadrži nepromijenjena.
Devet članica OPEC+ grupe objavilo je daljnje dobrovoljno smanjenje koje iznosi oko 1,66 milijuna barela dnevno (bpd), od čega pola milijuna otpada na Rusiju za razdoblje od kraja lipnja do kraja ove godine, što je već ranije uzela u obzir ING bilanca.
Stoga, dodatna smanjenja iznose oko 1,16 milijuna barela dnevno. Ta smanjenja će započeti u svibnju i trajat će do kraja 2023. Većina smanjenja odnosit će se na opskrbu iz Saudijske Arabije koja će smanjiti opskrbu za 500.000 barela dnevno, dok će značajna smanjenja poduzeti i iz Alžira, Gabona, Iraka, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana i Kazahstana.
Ovakvo smanjenje opskrbe nije očekivano, jer su cijene nafte djelomično se oporavile od nemira na financijskim tržištima koji su uslijedili nakon događaja u bankarskom sektoru.
U međuvremenu e očekuje kako će kroz ovu godinu naftno tržište proći kroz određena zatezanja, što je ING predviđao i prije ovoga smanjenja. Ovo smanjenje sugerira da OPEC+ nije bio zadovoljan trgovinom nafte tipa Brent u rasponu od 70-80 dolara po barelu i kako imaju želju i potrebu za višim minimalnim cijenama.
OPEC+ članovi su sada u situaciji da trebaju pažljivo pratiti kako će tržište reagirati na ovaj potez. Kako se smanjuje ponuda, cijene nafte će se vjerojatno povećati, što bi moglo potaknuti pritisak na OPEC+ da povećaju proizvodnju.
Međutim, to bi moglo dovesti do preopterećenja tržišta i cijene nafte bi se mogle srušiti. Osim toga, Sjedinjene Države su već izrazile zabrinutost zbog ovih najnovijih smanjenja proizvodnje. S obzirom na to da su cijene nafte u porastu, vlada SAD-a možda će se osjećati prisiljenom da ponovno upotrebi svoje zalihe nafte u svrhu stabilizacije tržišta. Ipak, zalihe u SAD-u su na najnižim razinama od ranih 1980-ih godina pa će Bijela kuća u tome oklijevati.
Konačno, jedan od glavnih rizika ovog poteza je vezan uz izglede za potražnju nafte. Iako se predviđa rast potražnje u 2023. godini, to je ipak povezano s neizvjesnostima koje su vezane uz pandemiju COVID-19 i nove sojeve, što bi moglo imati značajan utjecaj na potražnju i cijene nafte.
U svakom slučaju, ovaj potez OPEC+ članova bit će praćen s velikom pažnjom i interesom kako od strane tržišnih analitičara tako i od strane svih sudionika na tržištu nafte.
