[vc_row][vc_column width=”1/3″]Šikonja za N1[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Želimir Šikonja bio je direktor pojedinih sektora Ine i radio je na izgradnji platformi za crpljenje ugljikovodika iz dna Jadrana. Za N1 je objasnio mnoštvo okolnosti oko Ivane D, koja je u nevremenu u subotu nestala s površine na udaljenosti oko 25 nautičkih milja od Pule.[/vc_column][/vc_row]
Šikonja se predstavio kao bivši djelatnik Ine, koji je u toj tvrtki radio više od 30 godina, od čega je dobar dio proveo i na projektima sjevernog Jadrana. Govorio je o nestanku platforme Ivana D.. “Da pojasnim, u cijelom sustavu sjevernog Jadrana plin se proizvodi iz 20 proizvodnih platformi, preko 50 bušotina na 11 plinskih polja. Od tih 20 platformi, Ina u ovom trenutku ima u svom vlasništvu 18, a na dvije platforme proizvodi plin s partnerom Edisonom. Ivana D je jedna od satelitskih platformi od tih 20, znači ona je jedna od manjih i na nju je spojena jedna proizvodna plinska bušotina”, objasnio je.
Rekao je da je riječ o platformi koja je fiksno spojena na morsko dno, na mjestu na kojem je dubina nešto više od 40 metara. Za razliku od platformi koje plutaju, ove platforme na dno su oslonjene na pilote koji su zabijeni u tlo pod morem do dubine od oko 100 metara. “Znači, to su fiksni mali otoci, na kojima se nalaze bušotine i dio opreme”, kazao je, “Ivana D je teška oko 500 tona, sastoji se od tog postolja, koje je teži dio opreme.
Oprema za proizvodnju bila je na visini od između 17 i 20 metara, objašnjavao je dalje i u jednom trenutku konstatirao: “Ona nije otplutala.”
“Još uvijek ne znamo što se dogodilo, zašto se dogodilo, ali je izvjesno da je dio platforme oštećen i da je dio ili cijela platforma pala na dno u blizini same lokacije”, kazao je.
“INA je ionako dužna nakon prestanka proizvodnje napraviti dekomisiju i maknuti platformu s Jadrana, ali vrlo je vjerojatno da se Ivana D više neće postavljati”, kazao je i istaknuo je da je preduvjet za odluku što dalje da se vidi u kojem je stanju platforma i da se istraži što se točno dogodilo.
Voditelja je zanimalo zašto Ina na mjesto očite havarije šalje podmornicu, a ne ronioce, kad je riječ o dubini na kojoj se roniti može. Šikonja je rekao da je u takvim situacijama uobičajeno slati podmornicu na daljinsko upravljanje, potom i ronioce ako zatreba. “Sustavi za zaštitu sigurnosnog zatvaranja su proradili. Cijeli sustav za zaštitu i bušotine i platforme je očito zatvoren. Sama bušotina se štiti sa tri sigurnosna uređaja”, kazao je Šikonja, “Takvi su signali dolazili s Ivane D na Ivanu A.”
“Sam plinovod koji je išao s Ivane D na Ivanu E i Ivanu A, još uvijek je pod tlakom, ne vide se nikakva propuštanja, što je indikacija da plinovod nije oštećen”, naveo je ono što je trenutno najvažnije.
Od zagađenja poput teških ekoloških katastrofa pri havariji naftnih bušotina, kazao je, nema bojazni, jer su ovo plinske bušotine: “Plin naprosto ispari.”
Objašnjavajući faktore koji su doveli do havarije, rekao je da je Ivana D bila tako mala bušotina da je stajala na samo jednoj nozi, dok su druge većinom na četiri. Uvjeti inače nisu bili tako dramatični kakvi znaju biti: “Bili su valovi od 7 metara, vjetar od 70 kilometara na sat”, kazao je i istaknuo da to nije jedini faktor:
“Vjerojatno su se posložili neki uvjeti.” Zašto je talijanska kompanija ranije izašla iz vlasništva, odgovorio je da su bili takvu uvjeti u ugovoru i da se u jednom trenutku došlo do situacije da se više nije moglo ulagati, prenosi N1.
