Usvojene smjernice za sunčane elektrane

Vijeće predsjednika za eergetsku tranziciju

Vijeće predsjednika RH za energetsku tranziciju u ponedjeljak je usvojilo i predalo Vladi smjernice za poticanje izgradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika, s ciljem da se ugrade u zakone koji su pripremaju.

To su zakoni o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te o tržištu električne energije.

Time bi se osigurali preduvjeti za priključenje novih sunčevih elektrana u mreži prijenosa i distribucije električne energije.

Nakon uvodnog dijela sastanka, izjave za medije o smjernicama su u Uredu predsjednika RH dali predsjednik države Zoran Milanović, njegov savjetnik za energetiku i klimu te predsjednik Vijeća za energetsku tranziciju Julije Domac i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, pri čemu su sva trojica ocijenili da je iskorištavanje sunčeve energije velik potencijal za Hrvatsku, koja za to ima dobre uvjete.

Predsjednik Milanović naglasio je da je energetska obnovljivost s naglaskom na sunčevu energiju važna tema za Hrvatsku i da se on osobno time zanima, jer vjeruje da Hrvatska u tome može napraviti više nego do sada.

“Hrvatska može biti energetski neovisnija i bolja i to je životno pitanje, jer kada se samo pogleda kakvi su trendovi u prometu vidljivo je da će i automobili uskoro biti na struju ili hibridni i trebalo bi poticati ljude da koriste te mogućnosti”, istaknuo je.

Smatra da su to teme za razmišljanje i akciju te je zahvalio ministru Ćoriću što se odazvao na današnju sjednicu Vijeća sa svojim timom.

Ministar Ćorić je istaknuo da je fokus na sjednici bio na solarnoj energiji, u čemu Hrvatska ima prostora za iskorak, a što je naznačeno i Strategiji energetskog razvoja i Nacionalnom planu.

“To se odnosi na desetke tisuća krovova kućanstava koji bi sa solarnim panelima mogli proizvoditi električnu energiju, a to će se naći i u dva zakona koji će idućih mjeseci biti poslani u Sabor”, rekao je.

Time bi se, dodaje, otvorila i mogućnost za povećanje udjela solarne energije i ubrzala dinamika primjene takvih rješenja.

Predsjednik Vijeća Julije Domac je naglasio da je ovo prvi put da se o takvoj temi razgovara između predsjednika i Vlade, što je ocijenio iznimno važnim jer Hrvatska zaostaje sa sunčevom energijom za naprednim zemljama.

“Zaključili smo da ćemo zajedno raditi na tim pitanjima i vjerujemo da do kraja 2050. godine svaki građanin će moći sam proizvoditi energiju, a smjernice su te koje daju rješenja”, rekao je.

Ministar Ćorić je naglasio da je ulaganje u solarne panele prilično isplativo, to nije više tako skupo kao prije i da je važna i informiranost građana o tome. Po podacima koje je iznio, za standardni krov obiteljske kuće treba uložiti oko šest tisuća eura pet kilovata (kW) električne energije, a ako imamo primjerice u Dalmacije 1.150 sunčanih sati godišnje ta bi se investicija mogla zatvoriti za manje od osam godina.

Razmišlja se i o poticanju kućanstava putem nekih kredita, a i država će, kako je najavio Ćorić, u idućem razdoblju izdvojiti određena sredstva za sufinanciranje kućanstava pri čemu će se ići ka ugradnji solarnih panela na objektima u kojima se živi, a ne onima koji se iznajmljuju, kao što su apartmani u kojima se obavlja djelatnost i ostvaruje prinos.

I Milanović je iznio dva ključna razloga zašto se to ne bi sufinanciralo apartmanima – ako netko živi od apartmanske rente, već je stimuliran paušalnim porezom i da mu se još sufinanciraju solari to bi bilo previše.

S druge strane, netko u požeškoj dolini, gdje je vrijednost kuća trenutno primjerice oko 20 tisuća eura, tu je veća osnova za sufinanciranje i to je jednostavno društvena pravda, istaknuo je.

Na upit o mogućim malverzacijama a s obzirom i na iskustva oko vjetroelektrana, predsjednik Milanović je rekao da o tomu ne bi govorio. No, podsjetio je i da su vjetroelektrane veliki i skupi projekti, a da su solari prije svega “obiteljska priča”, u čemu će biti bitna i vrijednost nekretnina pri određenom sufinanciranju, jer, ponavlja, nije ista vrijednost kuće u Dalmaciji ili recimo u požeškoj dolini.

Prema smjernicama usvojenim na današnjoj sjednici Vijeća, električna iz sunčanih elektrana u EU čini prosječno pet posto ukupno proizvedene električne energije, a u Hrvatskoj je taj udio tek 0,4 posto. Da bi Hrvatska dostigla bar prosjek EU-a treba instalirati barem 800 MW sunčanih elektrana, što je bitno više nego postojećih oko 100 MW, navodi se u smjernicama.

You may also like

0 comments