Hrvatski sabor
Hrvatski je sabor 2. lipnja usvojio Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa. Put kojim nas vodi niskougljična strategija dovest će do postizanja gospodarskog rasta uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije, objavilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga.
U niskougljičnoj tranziciji sudjeluje svaki građanin Hrvatske odabirom lokalno uzgojene i svježe hrane, čistog prometovanja te ekonomičnog grijanja i hlađenja svog doma. Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za otvaranje novih radnih mjesta, za povećanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu. Ujedno doprinosi poboljšanju kvalitete života zbog smanjenja onečišćenja zraka.
Hrvatska mora ulagati u tranziciju ka niskougljičnom razvoju i biti dio gospodarskog zamaha i rasta Europske unije kroz ulaganje u inovacije, te razvoj i implementaciju novih tehnologija.
Za postizanje ciljeva ambicioznijeg scenarija iz Niskougljične strategije kojim se do 2050. godine postiže smanjenje emisija od 80 posto u odnosu na 1990., postoje veliki izazovi, no analize pokazuju da će ulaganja i provedba Strategijom utvrđenih mjera uzrokovati porast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj.
Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s partnerima izrađuje petogodišnji Akcijski plan za provedbu Strategije, koji će uključiti mjere za postizanje većeg smanjenja emisija do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050.
Mjere su usklađene s novom raspodjelom napora država članica potrebnih za smanjenje emisija, kao i s novim sektorskim ciljevima, piše portal OIE.
Visoki dužnosnici EU-a i stručnjaci, panelisti ove rasprave, vodili su se smjernicama Zelenog plana, za čiju je provedbu nužna i održiva plava ekonomija. Neke od najvažnijih smjernica na kojima su temeljili svoja izlaganja su dekarbonizacija, postizanje nulte razine zagađenja, kružno gospodarstvo i očuvanje bioraznolikosti.
Ljudske aktivnosti u sklopu maritimnog sektora, ali i djelatnosti gospodarstva na kopnu uvelike utječu na europska mora višestrukim pritiscima kao što su emisije nutrijenata iz agrikulturnog sektora koje uzrokuju prekomjeran rast algi, loše gospodarenje otpadom, emisije mikrobnih patogena koje uzrokuju bolesti organizama u moru, prekomjeran izlov ribe, zagađenje energijom i podvodnim zvukom, bušenja nafte i ostale ljudske fizičke intervencije.
Panelisti Christos Economou, Jann Martisohn, Veronica Manfredi, Manuel Barange i Sergi Tudela, jednoglasno su pozvali na suradnju svih građana Europske unije u očuvanju mora i provedbi Zelenog plana.
„Mora nisu važna samo za sektore plave ekonomije, već igraju važnu ulogu u opskrbi hranom, vodom i drugim materijalima, regulaciji klime (npr. odvajanje ugljika) i kvaliteti zraka“, naglasili su sa svog znanstvenog stajališta te potakli na veću uključenost znanstvenika istraživača u donošenje odluka o gospodarenju prirodnim kapitalom.
„Jedan od ključnih koraka je”, kažu stručnjaci, „usvajanje maritimne strategije Europske unije čiji je glavni cilj učinkovitija zaštita morskog okoliša u cijeloj Europi, a nadopunjuje se godišnjim izvješćem EU-a o plavoj ekonomiji s najnovijim podacima i saznanjima o pomorskom sektoru“.
Jann Martisohn naglasio je važnost praćenja i vođenja evidencije o svim morskim resursima, a “prikupljanje podataka s terena važno je za planiranje održivog gospodarskog rasta maritimnog sektora”, dodao je.
Pomorske aktivnosti u kojima je, kako stoji u izvješću Blue economy 2021, zaposleno 1.02 milijuna ljudi samo u Jadransko-jonskoj regiji, ovise o prirodnom kapitalu, stoga je za opstanak morskog ekosustava, a time i maritimnog sektora, važno održivo koristiti morske resurse.
„Plava ekonomija može biti istinski održiva, okolišno, ekonomski i socijalno, a za to joj je potrebna znanstvena podloga i mjere upravljanja za smanjenje onečišćenja“ istaknula je stručnjakinja za okoliš Veronica Manfredi.
Zanimljivo je spomenuti da se po istraživanju provedenom ove godine, objavljenom u izvješću Blue economy 2021, 6.3% otpada u moru pripisuje pomorskim aktivnostima, a čak 34.7% gospodarskim djelatnostima na kopnu.
