Intervju D. Pudića za Energetika-net
Nova otkrića plinskih polja u Hrvatskoj dovest će do rasta domaće proizvodnje plina, smanjujući ovisnost o uvozu i povećavajući sigurnost opskrbe, koja je, prema izv. prof. dr. sc. Daliboru Pudiću, od neprocjenjive važnosti. Projekti poput proširenja LNG terminala na Krku i izgradnje novih plinovoda dodatno će ojačati hrvatsku plinsku infrastrukturu. Očekuje se da će domaća proizvodnja pokrivati preko 40% potrošnje, što je značajan pomak u odnosu na trenutnih 25%, čime se smanjuje izloženost nestabilnim globalnim cijenama.
Cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj ostat će stabilna zahvaljujući vladinim uredbama, dok će za ostale potrošače ovisiti o tržišnim uvjetima i ugovorima, uz neizvjesnost cijena na europskom tržištu. Plin se smatra ključnim energentom budućnosti zbog svoje ekološke prihvatljivosti među fosilnim gorivima i energetske učinkovitosti, s globalnom potrošnjom koja je 2023. dosegla rekordnih 4200 milijardi m3. Zamjena ugljenih elektrana plinskima, posebice uz tehnologije hvatanja CO2, može značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, čime plin ostaje važan u energetskoj tranziciji.
Potrošnja plina u Hrvatskoj smanjila se posljednjih godina zbog deindustrijalizacije, smanjenja broja stanovnika i mjera energetske učinkovitosti, dosegnuvši 2,59 milijardi m3 u 2023. godini, znatno ispod prosjeka razvijenih EU zemalja (1500-2000 m3 po stanovniku naspram hrvatskih 700 m3). U Europi je uvoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) pao za 19% u 2024., dok povećani kapaciteti terminala ukazuju na prioritet sigurnosti opskrbe, iako se predviđa niska iskorištenost terminala (oko 30% do 2030.).
Zastarjela plinska infrastruktura uzrokuje gubitke do 3%, što operateri pokrivaju iznad te granice, ali zahtijeva značajna ulaganja u rekonstrukciju kako bi se osigurala sigurnost i smanjila opasnost od propuštanja. Trenutne mreže nisu spremne za široku primjenu bioplina ili vodika, posebice zbog starih čeličnih cijevi, ali EU planira velike investicije (27-64 milijarde eura) u prenamjenu plinovoda i izgradnju infrastrukture za vodik do 2050. Hrvatska bi mogla slijediti primjere EU zemalja, ali to zahtijeva strateške promjene u regulativi i kraće rokove amortizacije imovine kako bi se privukli investitori.
Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) ključna je za razvoj plinskog gospodarstva, izradu stručnih pravila, organizaciju 40. međunarodnih znanstveno-stručnih susreta u Opatiji 2025. i povezivanje dionika, uključujući testiranje plinskih uređaja za sigurnost. Jubilarni susret okupit će 600 stručnjaka iz 20 zemalja, s temama poput uloge plina u energetskoj tranziciji i primjene vodika, uz uvodno predavanje Andreje Steghera iz Međunarodne plinske unije. HSUP zagovara ujednačavanje tehničkih pravila na razini podzakonskog propisa kako bi se olakšalo projektiranje i izgradnja plinskih instalacija, povećavajući konkurentnost i korist za potrošače, donosi Energetika-net.
