Uštedjeti 2 milijarde kuna godišnje ekonomski najpovoljnijom cijenom

Bivši premijer Tihomir Orešković izjavio je u intervjuu Večernjem listu da se u procesu javne nabave godišnje mogu uštedjeti dvije milijarde kuna, a s čime se slažu sve osobe koje su imale doticaj s tim procesom posljednjih godina.

No isto tako kažu da pri tome neće pomoći samo promjena zakona koju je predložila Oreškovićeva Vlada, a kojoj je cilj da kriterij u javnoj nabavi bude ne najniža, nego ekonomski najpovoljnija cijena, jer isto već postoji u zakonu i ispregovarano je još u tijeku pristupa EU, nego je potrebno na jednom mjestu objediniti i objaviti sve javne nabave, donijeti jasne kriterije i pri odobravanju ponuđača napraviti malu studiju koja će opravdati odabir.

Problem naše javne nabave s jedne je strane što se osobe koje su zadužene za odabir u javnoj nabavi vode kriterijem najniže cijene, prije svega zbog straha da ne budu prozivani ako odaberu skupljeg ponuđača. No najniža cijena nije uvijek najbolji odabir jer se često događa da se nakon sklopljenog posla kasnije plaćaju razne usluge, primjerice održavanje, pa s tim aneksima ugovora konačna cijena bude i skuplja nego da je u startu odabrana skuplja ponuda. S druge strane postoje i pogodovanja, jer i prema izvješću Europske komisije imamo najveći stupanj rizika od korupcije u procesu javne nabave. Novi prijedlog zakona predložen je na posljednjoj sjednici Oreškovićeve Vlade, no nije se uspio usvojiti u Saboru pa je moguće da će nova ministrica gospodarstva Martina Dalić poraditi i na nekim izmjenama, ali o tome se još ne izjašnjava.

Problem je i predugačak period od objave natječaja do početka investicije, čak i do tri godine, a zbog učestalih žalbi na proces javne nabave. U sljedećih pet godina iz fondova EU imamo na raspolaganju iznos od 80 milijardi kuna, natječaja će biti puno, a EU neće tolerirati dugačke procese. Iako su bili i prijedlozi da se u novom zakonskom rješenju daje prednost domaćim tvrtkama barem preporukom, to, kažu stručnjaci, također može biti opasno. Treba samo uvesti reda i jasne kriterije. Jer činjenica je da neki domaći proizvođači ne mogu u zemlji dobiti posao, a u inozemstvu mogu ili da su za iste projekte u zemlji raspisani različiti kriteriji. Kako bi domaći proizvođači bili prepoznatljivi u procesu javne nabave, HGK je izradio online katalog domaćih proizvoda. U njemu je 960 industrijskih proizvoda, a uskoro će biti i prehrambeni, piše Večernji list.

You may also like

0 comments