Ustavni sud u srijedu je ustvrdio da je SDP-ov saborski zastupnik Orsat Miljenić obmanuo javnost navodeći da je izmjenu Zakona o kaznenom postupku (ZKP), u dijelu koji se odnosi za jamstvo kao zamjenu za istražni zatvor, treba mijenjati zbog “pogrešne” odluke Ustavnog suda u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
“Nitko nema pravo obmanjivati hrvatsku javnost o stajalištima Ustavnog suda, a ponajmanje obrazlagati predloženu izmjenu ZKP-a time da se on mora mijenjati zbog ‘pogrešne’ odluke Ustavnog suda… Nitko nema pravo obmanjivati hrvatsku javnost ni izjavama poput one da nakon odluke Bandić ‘svaki okrivljenik koji iz pritvora izađe uz jamstvo da neće utjecati na svjedoke može prijetiti svjedocima, krivotvoriti dokaze, raditi bilo što da bi ometao kazneni postupak. Sukladno odluci Ustavnog suda jamstvo mu se ne može oduzeti'”, stoji u priopćenju koje je potpisala predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.
U priopćenju navodi i da su Miljenićeve “netočne konstatacije” proizašle iz “selektivnog čitanja odluke Bandić ili pak iz iskrivljavanja njezina sadržaja, bilo nenamjerno (u kojem je slučaju riječ o neznanju ili nekompetentnosti), bilo namjerno (u kojem je slučaju riječ o politikanstvu)”.
Omejec navodi da je odlučujući o ustavnoj tužbi Milana Bandića, Ustavni sud postupio je u skladu sa svojom “stabilnom, ustaljenom i čvrstom praksom” prema kojoj “‘opasnost od počinjenja novog kaznenog djela’ znači konkretnu i razborito predvidivu bojazan od ponavljanja istog ili istovrsnog kaznenog djela koje se osobi stavlja na teret”.
“Sukladno tome, Ustavni sud utvrdio je u odluci Bandić da osnovana sumnja u počinjenje novih, drugih, različitih kaznenih djela od onih zbog kojih je određen prvotni istražni zatvor (koji je zamijenjen jamstvom) jest razlog za određivanje podnositelju istražnog zatvora, ali sada po tim drugim (novim) osnovama. Međutim, ta sumnja ne bi mogla biti razlog za sudsko utvrđenje o kršenju uvjeta jamstva jer su ti uvjeti određeni za posve druga kaznena djela u kontekstu prvotne istrage. Za podnositelja su u toj istrazi prethodno određena pravila ponašanja, uključujući mjere opreza koje su u okvirima te istrage precizno postavljene i određene. Njih podnositelj nije prekršio.
Zaključno, istražni zatvor se protiv podnositelja mogao odrediti, ali sada zbog osnovane sumnje u počinjenje tih novih kaznenih djela. Zašto nadležna tijela nisu tako postupila u slučaju Bandić, Ustavnom sudu nije poznato.
Prema tome, razlog za izmjene ZKP-a o kojima govori zastupnik Miljenić nije Ustavni sud odnosno njegova odluka u slučaju Bandić. Ostalo pripada području odgovornosti za javno izgovorenu riječ, kao i profesionalnoj etici’, zaključuje se u priopćenju Ustavnog suda”, stoji u priopćenju.
Komentirajući priopćenje Ustavnog suda Miljenić je u Saboru kazao kako bi mogao “uzvratiti istom mjerom”, ali da to neće učiniti.
“Ako se govori o konkretnom predmetu koji je povod sudskoj odluci, onda bih postavio pitanje: Gdje je jamstvo? Jeli jamstvo kod okrivljenika ili je oduzeto u državni proračun? Imali ste situaciju u kojoj je redovni sud oduzeo jamstvo jer se navodno pokušalo utjecati na svjedoke. I to je bila svima jasna situacija. Onda je došao Ustavni sud i rekao ne, ne možete oduzeti jamstvo zbog toga i ni u jednom slučaju kad se to radi nećete moći oduzeti jamstvo. Mislim da to sve govori i tu nemam štoviše oduzeti ili dodati. Ja samo pitam, gdje je jamstvo?”, kazao je Miljenić.
Dodao je i da je temeljem odluke Ustavnog suda oduzeto jamstvo vraćeno okrivljeniku iako protiv njega “ide kazneni postupak za ometanje kaznenog postupka odnosno utjecaja na svjedoke”.
Miljenić je kazao i da nije dobro izlaziti u javni život vrijeđanjima i omalovažavanjem jer i Ustavni sud može pogriješiti.
“Postoji niz odluka o kojima treba razgovarati. Ako govorimo o ovoj odluci pogledajmo što kaže pravna teorija. Većina teoretičara je rekla da je to katastrofa, pogledajte profesore kaznenog prava, možda i oni omalovažavaju Ustavni sud”, zaključio je Miljenić.
