Usprkos koroni novac želi u vjetar, ima li projekata?

Izvještaj

Europa je uložila 43 milijarde eura u nove vjetroelektrane u 2020. godini, što je drugi najveći godišnji iznos zabilježen, 70 posto viši u odnosu na 2019. godinu, otkriva novi izvještaj udruženja WindEurope ‘Financing and investment trends 2020’. Ulaganja se odnose na 20 GW novih kapaciteta koji će se graditi u narednim godinama, od čega 13 GW u EU. Detaljnije, čak 16,5 milijardi eura odnosilo se na onshore vjetar, pokrivajući novih 13 GW novih kapaciteta, a 26,3 milijardi eura za offshore vjetar, pokrivajući 7 GW novog kapaciteta.

No, to je puno manje od onoga što Europa treba za postizanje svojih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. EU treba graditi 27 GW nove energije vjetra godišnje kako bi postigla svoj novi cilj smanjenja emisije od 55 posto. Glavni problem je spora stopa izdavanja dozvola za nove vjetroelektrane. Novac je vani, ali nema dovoljno novih projekata, upozoravaju u udruženju WindEurope.

Velika Britanija je od 43 milijarde eura uložila 13 milijardi eura, slijedi je Nizozemska s osam milijardi eura, Francuska (6,5 milijardi eura) i Njemačka (4,3 milijarde eura). Njemačka i Francuska najviše su uložile u onshore vjetar. Francuska je također financirala svoju drugu i treću vjetroelektranu na moru. Turska je bila peti najveći investitor s 1,6 milijardi eura, Poljska šesti s 1,6 milijardi eura. Veliki projekti pojačali su brojke vjetroelekrana na moru, uključujući Dogger banku u Velikoj Britaniji koja će biti najveća europska vjetroelektrana po završetku i Hollandse Kust Zuid u Nizozemskoj.

“Energija vjetra i dalje je atraktivna investicija unatoč pandemiji. S obzirom na to da su uspostavljeni pravi mehanizmi stabilizacije prihoda, na raspolaganju je dovoljno kapitala za financiranje vjetra. To potvrđuje da je energija vjetra u savršenom položaju za potporu europskom gospodarskom oporavku od Covida. Svaka nova turbina generira 10 milijuna eura gospodarske aktivnosti u Europi. A proširenje energije vjetra predviđeno nacionalnim energetskim i klimatskim planovima može stvoriti 150 000 novih radnih mjesta do 2030.“, kaže Giles Dickson, izvršni direktor WindEuropea.

U udruženju upozoravaju da dozvole ostaju glavno usko grlo. Pravila i postupci za izdavanje dozvola su previše složeni, što odgađa projekte i povećava troškove. Također napominju da nema dovoljno osoblja za obradu postojećih zahtjeva, a kamoli veće količine potrebne za naše klimatske i energetske ciljeve. Većina država članica ne poštuje rokove za izdavanje dozvola utvrđene EU direktivom o obnovljivoj energiji.

„Europa želi više energije vjetra kako bi ispunila svoje klimatske i energetske ciljeve. Tehnologija je dostupna, a dostupan je i novac. No, nedostaju ispravne politike. Vlade trebaju pojednostaviti svoje dozvole i osigurati da dovoljan broj ljudi koji će obrađivati ​​zahtjeve za dozvole. U suprotnom nema smisla imati veću metu obnovljivih izvora energije “, napominje Dickson.

Važan trend koji navode u WindEuropeu je i sve veća uloga korporativnih ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora (cPPA) u potpori financiranju vjetroelektrana. Korporativni i industrijski potrošači energije sve su više željni opskrbe izravno iz vjetroelektrana. PPA-ovi osiguravaju stabilne dugoročne prihode, a isto se odnosi na Ugovori o razlikama (CfD) koje vlade sve češće nude na svojim aukcijama energije vjetra. Kao mehanizmi stabilizacije prihoda, CfD-ovi smanjuju troškove financiranja, a time i ukupne troškove energije vjetra, donosi portal OIE.

You may also like

0 comments