Dobri pokazatelji kompanija
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, zahvaljujući dobrim pokazateljima iz najvećih svjetskih gospodarstava, no trgovalo se nesigurno zbog jačanja inflacijskih pritisaka.
Tako je prošloga tjedna objavljeno da je tjedan dana prije broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao više nego što se očekivalo, na 406.000, najnižu razinu u 14 mjeseci.
To ukazuje na daljnja poboljšanja na tržištu rada nakon postupnog ukidanja restrikcija povezanih s pandemijom koronavirusa.
Drugo izvješće pokazalo je, pak, da su kompanije nastavile ulaganja u opremu, i to bržim tempom nego prijašnjih mjeseci.
To ukazuje na nastavak oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva, pa su najviše porasle cijene dionica u sektorima koji bi od toga trebali imati najviše koristi, kao što je financijski.
No, trgovalo se nesigurno zbog jačanja inflacijskih pritisaka, što bi moglo navesti američku središnju banku na zaoštravanje monetarne politike prije nego što se očekivalo.
Prema izvješću o troškovima osobne potrošnje, potrošačke su cijene, bez cijena hrane i energije, u travnju porasle 0,7 posto na mjesečnoj razini, dok su u posljednjih 12 mjeseci porasle 3,1 posto.
Premda je to znatno iznad Fedove ciljane razine inflacije od 2 posto, ulagači su odlučili ignorirati taj podatak.
Ulagači su zasad odlučili vjerovati dužnosnicima Feda koji iz dana u dan ponavljaju da će rast inflacije biti privremen i da se nastavlja voditi popustljiva monetarna politika, premda neki od njih poručuju i da se bliži vrijeme kada bi trebalo započeti raspravu o smanjenju iznosa za kupnju državnih obveznica, što bi bio prvi korak prema zaoštravanju monetarne politike.
Ulagače je prošloga tjedna ohrabrila i vijest da će predsjednik Joe Biden u svom prvom prijedlogu proračuna, za fiskalnu 2022. godinu, tražiti povećanje savezne potrošnje na 6.000 milijardi dolara.
Uz to, Biden poziva na povećanje minimalnih satnica te predlaže velike investicije u infrastrukturu.
Premda sve to izaziva zabrinutosti zbog mogućeg rasta inflacije, tržišta su dobro reagirala na najavu dodatne državne potrošnje.
Nakon što je nedavno pao 4,3 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute 7. svibnja, S&P 500 sada je udaljen od te razine još samo oko 1 posto.
A zbog zabrinutosti u vezi inflacije, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da će na kraju ove godine taj indeks biti samo oko 2,5 posto iznad sadašnjih razina.
I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle. Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje oprezno trgovanje jer se čekaju vijesti koje bi mogle usmjeriti ulagače, pri čemu bi Crobex indeks, nakon prošlotjednog pada, mogao stagnirati.
Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno jer makroekonomski pokazatelji iz najvećih gospodarstava u regiji ukazuju na nastavak oporavka od koronakrize, ali sporiji nego što se očekivalo.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak, nakon što je prošloga tjedna skočio 2,2 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,1 i 0,5 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle.
Na azijskim burzama vlada oprez, nakon dva tjedna rasta cijena dionica, jer gospodarski pokazatelji ukazuju na daljnji oporavak od koronakrize, ali slabiji nego što se očekivalo.
A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira.
Cijene su nafte, pak, porasle uoči sastanka OPEC-a i njegovih saveznika na kojemu će se raspravljati o proizvodnji u idućem razdoblju. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,30 posto, na 68,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,45 posto, na 66,60 dolara.