Usporio rast kredita na godišnjoj razini

Ukupni krediti iznosili su u Hrvatskoj na kraju lipnja 251 milijardu kuna, 0,8 posto više nego mjesec dana prije, dok su u odnosu na isti lanjski mjesec bili manji za 2 posto ili 5,2 milijarde kuna, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Na mjesečnoj su razini ukupni krediti porasli peti mjesec zaredom, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend pada kredita koji traje od studenoga 2012. godine, ali sporijom dinamikom, pišu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U analizi se pojašnjava da ukupni krediti uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima, osim novčanim fondovima.

„Smanjenje na godišnjoj razini posljedica je smanjenja iznosa valutnih kredita, čiji se udio u ukupnim kreditima spustio ispod 60 posto, a zabilježili su pad od 7,7 posto godišnje”, navodi se u analizi, objavljenoj u srijedu.

Tako su ukupni valutni krediti, uz godišnje smanjenje od 12,4 milijarde kuna, na kraju lipnja iznosili 149,5 milijardi kuna. Nasuprot tome, iznos ukupnih kunskih kredita je, uz mjesečni rast od 0,9 posto, nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Tako su ukupni kunski krediti na kraju lipnja dosegnuli 101,6 milijardi kuna, što je za 7,2 milijarde ili 7,7 posto više nego u lipnju prošle godine. „Udio kunskih kredita premašio je tako 40 posto, što je porast od gotovo 4 postotna boda u samo godinu dana. Valutna struktura kreditnih obveza nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita, odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa”, navode analitičari RBA.

Promatrano prema korisnicima kredita, nastavak razduživanja po dvoznamenkastim stopama nastavila je središnja država, a negativne godišnje stope rasta zabilježili su i krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, odnosno poduzećima. Krediti poduzećima u ukupnim kreditima čine gotovo 34 posto, a zabilježili su mjesečni rast od 0,9 posto, dok su na godišnjoj razini niži za 0,1 posto, te su iznosili 85 milijardi kuna.

S nešto značajnijim udjelom od 48,5 posto i nominalnim stanjem iznosa od 121,8 milijardi kuna, krediti stanovništvu nastavili su bilježiti pozitivne godišnje stope rasta, za 3,9 posto, već deseti mjesec za redom. „Pri tome je zabilježen godišnji rast kunskih kredita, za 24 posto, dok je iznos valutnih kredita smanjen za 6,1 posto”, zaključuje se u analizi RBA.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar najavio je u srijedu da od 3. rujna započinje primanje prijava za subvencionirane stambenih kredite za mlade te da će subvenciju dobiti svi koji se s potrebnom dokumentacijom prijave u prva dva tjedna natječaja.

“Sretni smo da možemo najaviti da za sve mlade do 45 godina u ponedjeljak 3. rujna kreću prijave na natječaj za subvencionirane stambene kredite, za što su osigurana sredstva u proračunu, a putem APN-a već objavljen popis 12 odabranih banaka s kojima je oko toga sklopljen ugovor”, kazao je u srijedu na konferenciji za medije Štromar.

Podsjetio je da se prošle godine za subvencionirane kredite javilo više od 2.300 zainteresiranih te naglasio da je “u šest mjeseci korištenja tih subvencija već rođeno 250 djece”. Kazavši da je to jedan od ciljeva da mlade obitelji ostaju u zemlji, Štromar je dodao da se zbog toga i mijenjao zakon o stambenom subvencioniranju te se odlučilo da se do 2020. svake godine objavi jedan natječaj takav natječaj. “Sad objavljujemo natječaj za ovu godinu, krajem ljeta 2019. ići će drugi, a onda u 2020. treći, što smatram dobrim jer mladi mogu na taj način bolje planirati svoje potrebe i prikupiti na vrijeme dokumentaciju. Vjerujem da će to unijeti i reda na tržištu potražnje i gradnje stanova, pa su i zato takvi planovi važni”, poručio je Štromar, dodajući da su subvencije produžene sa četiri na pet godina te da će se kretati od 30 do 51 posto, ovisno o indeksu razvijenosti mjesta.

Iako nemaju još procjena iz kojih krajeva Hrvatske bi se ove godine moglo javiti najviše mladih za te subvencije, Štromar vjeruje kako će ih najviše ipak biti iz mjesta s nižim indeksom razvijenosti. Kazao je i da postoji mogućnost da se natječaj i produlji, kao i ostaje u tom programu da će se subvencije mladima produljiti za dvije godine za svako rođeno dijete tijekom trajanja subvencije.

Na pitanje novinara da komentira neke kritike da se tim subvencijama zapravo povećavaju cijene stanova na tržištu, odgovorio je da je to normalna pojava kada raste BDP i plaće. Na upit da komentira korištenje POS-ovih stanova za turistički najam, o čemu proteklih dana pišu pojedini mediji, odgovorio je da je POS jako dobar program, u sklopu kojeg je do sada izgrađeno 8.000 stanova te da se s njime ide dalje. “Već sada razgovaramo s lokalnom samoupravom o uvjetima i nastavku tog programa tako da te stanove mogu dobiti oni kojima stvarno treba. A što se tiče tih nekih sitnih negativnosti, treba ih vidjeti i analizirati, pa ćemo ako treba nešto i poduzeti. Možda mijenjati i zakon”, odgovorio je ministar pozivajući na kraju konferencije mlade koji su zainteresirani za subvencionirane kredite da se jave u banke, a dokumentaciju preko banke predaju u Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Inače, oglas o početku subvencioniranja stambenih kredita na stranicama APN-a objavljen je još 17. kolovoza, u kojem su navedeni uvjeti, a prijave kreću 3. rujna. Također, na stranicama APN je sredinom kolovoza objavljen i popis 12 banaka koje će u tome sudjelovati, a ponuđene kamatne stope za te kredite kreću se od najnižih 3,12 posto, što je ponudila HPB, do najviše mogućih 3,75 posto, koje su ponudile Erste i Zagrebačka banka za kredite i u kunama i u eurima.

Zahtjeve mogu podnositi građani Republike Hrvatske, a subvencionirani krediti odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće pri čemu treba i građevinska dozvola, i to za do najviše 1.500 eura po četvornim metru, odnosno do najviše iznosa kredita od 100.000 eura čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina. Ukupni iznos kredita može biti i veći, ali se razlika pritom neće subvencionirati.

You may also like