Usporio rast hrvatskog gospodarstva

Dolazi recesija?
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,3 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu i manje nego što se očekivalo, a analitičari očekuju i daljnje usporavanje rasta u 2019.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini. To je i sporiji rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u širokom rasponu od 2,3 do 3,2 posto.

Šantić: Investicije pozitivno iznenađenje

“Očekivali smo da će u posljednjem tromjesečju prošle godine doći do usporavanja gospodarske aktivnosti. Očekivano, ponovno je potrošnja kućanstava bila najveći generator rasta”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu 3,9 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 2,7 posto.

“Kao pozitivno može se izdvojiti i da je ubrzan rast bruto investicija u fiksni kapital, na više od 6 posto, s 3,7 posto u prethodnom kvartalu, a tako snažan rast nije bilo zabilježen od prvog kvartala 2017. godine”, kaže Šantić. A kako se tako snažan rast investicija dogodio u zadnjem lanjskom tromjesečju, Šantić ističe da to pokazuje da rast gospodarske aktivnosti ipak nije utemeljen samo na turizmu.

Pogoršanje u vanjskoj trgovini

No, ističe da je pogoršanje situacije definitivno vidljivo u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, znatno sporije u odnosu na 3,7 postotni rast u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 0,3, a usluga za 3 posto na godišnjoj razini. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,6 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 9 posto, dok je uvoz usluga smanjen 2,8 posto. „Doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativniji nego u prijašnjem razdoblju”, kaže Šantić.

Rast državne potrošnje iznosio je, pak, 2,3 posto na godišnjoj razini, usporivši s 3,9 posto u prethodnom kvartalu.

Rast na kvartalnoj razini ispod, a na godišnjoj iznad EU prosjeka

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u posljednjem lanjskom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2017. realno porastao za 2,4 posto. Na kvartalnoj razini rast hrvatskog gospodarstva bio je sporiji u odnosu na prosjek u EU koji je iznosio 0,2 posto. No, na godišnjoj razini Hrvatska je zabilježila rast iznad prosjeka u EU, s obzirom da je u tom bloku rast iznosio 1,4 posto.

U 2018. rast BDP-a usporio na 2,6 posto

Prema originalnim podacima, u cijeloj 2018. godini hrvatsko je gospodarstvo poraslo 2,6 posto, sporije u odnosu na prethodnu godinu, kada je BDP porastao za 2,9 posto. “Što se tiče 2019., očekujemo ponovno blago usporavanje gospodarske aktivnosti, prvenstveno zbog nepovoljnijeg međunarodnog okruženja, odnosno činjenice da dolazi do usporavanja rasta globalnog gospodarstva, kao i EU-a i eurozone”, kaže Šantić.

U 2019. moguće daljnje usporavanje rasta

Rast hrvatskog izvoza u posljednje vrijeme usporava, što je, među ostalim, posljedica slabosti gospodarstva eurozone. Na kraju prošle godine Italija je uronila u recesiju jer je njezino gospodarstvo palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, dok je Njemačka zamalo izbjegla recesiju, a to su dva najveća hrvatska trgovinska partnera. S obzirom na to, mnogi analitičari očekuju daljnje usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. godine. „Naša procjena za 2019. zasad stoji na 2,4 posto”, kaže Šantić i zaključuje da Hrvatska po gospodarskom rastu i dalje ostaje jedno od najsporije rastućih gospodarstava u EU.

Vlada očekivala usporavanje

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je rekao da je Vlada očekivala usporavanje gospodarskog rasta u zadnjem lanjskom tromjesečju, istaknuvši da pritom industrijska proizvodnja i visoka uvozna ovisnost daju razloga za brigu, dok rast potrošnje i investicija ukazuju na dobar sentiment u gospodarstvu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu da preliminarni podaci DZS-a o rastu hrvatskog BDP-a u 2018. dokazuju realističnost Vladinih prognoza, pri čemu je najvažnije da Hrvatska kontinuirano raste, poručivši da očekuje da će i agencije za kreditni rejting valorizirati Vladine napore.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Također, objavljeno je da je u cijeloj 2018. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je BDP porastao za 2,9 posto. U izjavi uoči redovitog polugodišnjeg susreta s veleposlanicima zemalja članica EU koji se održava u povodu rumunjskog predsjedanja Vijećem Europske unije, Plenković je kazao da je preliminarna procjena o rastu BDP-a od 2,6 posto na razini 2018. godine za samo 0,1 posto manja od Vladine prognoze koja je predviđala rast od 2,7 posto. “Ovdje se vidi da vodimo računa na jedan realističan način, što je jako dobro”, poručio je Plenković.

Napominje i da je i europsko gospodarstvo usporilo, a s druge strane, navodi Plenković, kada raste hrvatsko gospodarstvo raste i uvoz, a kako taj omjer između uvoza i izvoza “radi ovu razliku koja je malo niža no što bismo mi htjeli”.

Međutim, sve je ovo još jako dobro i Hrvatska kontinuirano raste, što je najvažnije”, poručio je Plenković.

Očekuje da će i agencije za kreditni rejting valorizirati sve napore Vlade, poručivši kako ambicija da se Hrvatska vrati u investicijski kreditni rejting ostaje jedna od ključnih odrednica Vladine ekonomske politike.

Na primjedbu novinara da je kvartalni rast, odnosno u četvrtom kvartalu u odnosu na treći, iznosio 0,1 posto, a i s obzirom i na rast uvoza i slabljenje izvoza, a upitan treba li se bojati da bi 2020. mogla biti “nezgodna” godina, Plenković je odgovorio da treba raditi na povećavanju industrijske proizvodnje i izvoza, te kako se tu žele stvoriti preduvjeti da hrvatski proizvodi budu i izvozno konkurentni, na čemu i izvoznici jako puno rade. “Međutim, činjenica je da u strukturi našeg gospodarstva jednostavno neke proizvode ne proizvodimo i kada dođe do većih ulaganja, posebice u strojeve koji ovdje ne postoje, onda tako raste i uvoz”, pojasnio je Plenković.

HGK: Usporavanje očekivano

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u srijedu su ocijenili kako je usporavanje gospodarskog rasta očekivano, no kako je stopa rasta i dalje veća od prosjeka gospodarstva EU-a, što bi značilo da se Hrvatska nastavlja približavati EU-ovu prosjeku razvijenosti.

Navodeći kako je prošle godine hrvatski BDP porastao 2,6 posto što je sporije nego godinu prije, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić kaže kako je usporavanje gospodarstva očekivano te je posljedica usporavanja izvoza i negativnih kretanja su u industrijskoj proizvodnji.

No, napominje da neki elementi, poput rasta osobne potrošnje, doprinose oporavku gospodarstva. Smatra kako je važno zamijetiti da je hrvatska stopa gospodarskog rasta i dalje veća od prosjeka gospodarstva EU-a, što bi značilo da se Hrvatska nastavlja približavati prosjeku razvijenosti EU-a. “Za iduću i ovu godinu očekujemo lagano usporavanje gospodarstva što će biti dijelom posljedica usporavanja rasta gospodarstva nama najvažnijih izvoznih tržišta”, rekao je Savić.

Naveo je pritom da je Italija u drugoj polovici prošle godine zabilježila recesiju, što je utjecalo na smanjenje hrvatskog robnog izvoza te da Njemačka također bilježi usporavanje rasta, što se također reflektira na usporavanje rasta hrvatskog izvoza.

HUP: Reforme moraju biti brže

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić izjavio je u srijedu za Hinu kako usporavanje rasta gospodarstva nije neočekivano te upozorio da možemo očekivati i daljnje usporavanje, ako i dalje budemo sporiji od konkurencije u provedbi reformi i ako one ne budu brze i sveobuhvatne.

“Usporavanje rasta nije neočekivano”, kazao je Majetić napominjući kako su poslodavci u više navrata govorili da uz brzinu promjena i reformi koje provodi Vlada ne možemo očekivati neki veći rast od onoga između 2 i 3 posto.

Majetić ističe kako se vidi da je u zadnjem kvartalu prošle godine najveći porast došao zbog potrošnje. To je, kako je rekao, povezano s mjerama Ministarstva financija koje su omogućile poslodavcima isplatu dodatnih nagrada bez poreza, tako da je preko milijardu kuna otišlo na račune građana, što se vidi na potrošnji. “Rezultat toga je da nam ovog časa produktivnost raste sporije od plaća, što je očekivano s obzirom na poremećaj na tržištu rada, gdje smo morali reagirati i dizati plaće”, kazao je Majetić.

Napominje kako u situaciji kada se dižu plaće nema dovoljno novca za druge projekte i nove poslovne izazove, te je rezultat usporavanje. “Uz ovakav tempo promjena koje država provodi i planira provoditi i dalje ćemo biti negdje oko 2 posto. Bez ozbiljnijih,dubljih i sveobuhvatnijih reformi ne možemo očekivati rast veći od 2 posto. Način na koji provodimo reforme još uvijek nas ostavlja na dnu konkurentnosti zemalja Europske unije te je svakim danom sve veći izazov zadržati trenutne pozicije”, poručio je.

Ponavljajući kako usporavanje rasta nije neočekivano, Majetić upozorava da možemo očekivati i daljnje usporavanje, ako i dalje budemo sporiji od konkurencije i ako reforme ne budu brze i sveobuhvatne. Majetić je ponovio kako poslodavci i dalje od države traže smanjivanje troškova poslovanja i parafiskalnih nameta i to puno bržim tempom nego do sada, kako bi se povećao broj promjena. Dodao je da reforma obrazovanja mora biti puno brža brže, a da je tržište rada i dalje najveći izazov hrvatskog gospodarstva, ali i svih koji žele u njega investirati.

Tu ne vidimo namjere i planove države da se uđe ozbiljno u tržište rada, kazao je Majetić napominjući kako tu misli na Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu, koje po njegovim riječima treba prilagoditi svijetu koje se bazira na novim tehnologijama.

Imamo zakon koji je zastario i to također sprječava dobar dio investicija, rekao je Majetić. Napominje kako je potrebna i reforma pravosuđa koje treba biti kvalitetnije i dati veću sigurnost poslodavcima i investitorima, a naveo je i problem zdravstva koje generira dugove, te nisku efikasnost javnih poduzeća. “Te teme još uvijek nismo dotakli na pravi način i dokle god se s tim ne uhvatimo u koštac, ozbiljno možemo računati na rast od 2 ili 3 posto, koji će biti jako ovisan o nekim poremećajima, što naših vanjskih trgovinskih partnera, što internih situacija kao što je brodogradnja”, istaknuo je Majetić.

You may also like

0 comments