Uslijed novog Kinesko-Ruskog dogovora Europi prijete više cijene nafte

Rastom potražnje za naftom u drugom svjetskom gospodarstvu, smanjit će isporuka sirove nafte iz Baltičke luke Primorks, tvrde iz konzultantske agencije FGE, što će neminovno rezultirati rastom cijena. Rusija je već niz godina najveći izvoznik nafte prema Kini, dok u 2018. planiraju uvećati trgovinu za 200.000 barela dnevno.
Nakon što je povećanjem proizvodnje izazvala veliki pad cijena i time drastično smanjila prihode od prodaje nafte na svjetskim tržištima, Rusija se odlučila fokusirati na tržište najvećeg svjetskog uvoznika te time prestigla Saudijsku Arabiju, do tada najvećeg izvoznika energenata u Kinu, unatoč dogovoru dvaju zemalja o ograničenju proizvodnje. Naftovod Istočni Sibir – Pacifik uvelike je pridonio Ruskom planu.

„Rusija aktivno radi na premještanju fokusa distribucije sirove nafte s europskog na kinesko tržište“, tvrde u FGE-u, „To su vrlo optimistične vijesti za cijenu Urala“.

 Smanjene količine izvoza iz Primorska bit će vidljive već u siječnju i veljači 2018. Tako će u siječnju izvoz Urala pasti za 160.000 barela po danu, u usporedbi sa istim periodom u prošloj godini, dok postoji mogućnost kako se situacija s opskrbom iz Crnog mora, konkretno Novorusije, neće mnogo promijeniti, ističu u FGE-u.

Kina većinu ruske nafte dobiva kopnenim putem te pomorskim pošiljkama iz istočnih luka Kozmina, De-Kastrija i Prigorodnoja. Novi tok započeo je s radom samim početkom 2018. godine, usdvostručivši time kineske uvozne kapacitete za 30 milijuna tona godišnje ili 600.000 barela dnevno.

Energentski odnos s Rusijom Kina je dodatno produbila kada je u studenom prošle godine CEFC China Energy Co., kompanija koja je u rekordnom roku narasla od lokalnog poduzeća do globalnog igrača na tržištu, kupila udio u Rosnjeftu u iznosu od 9 milijardi američkih dolara. Šangajskoj kompaniji Rosnjeft se zauzvrat obvezao u slijedećih pet godina isporučiti preko 60.8 milijuna tona Urala, ESPO-a i Sokola.

You may also like

0 comments