Uskoro novi summit o Brexitu

Čelnici zemalja Europske unije najvjerojatnije će održati poseban summit o Brexitu sredinom studenog kada se nadaju da će moći potpisati sporazum o izlasku Velike Britanije iz EU-a, izjavili su u ponedjeljak diplomati i dužnosnici.
Iako je pitanje irske granice još uvijek glavni kamen spoticanja u postizanju dogovora, čelnici zemalja EU-a idućeg će utorka na sastanku u Bruxellesu raspraviti o održavanju izvanrednog summita jer ne očekuju kako će postići dogovor na već dogovorenom okupljanju zakazanom za 18. i 19. listopada.

Ranije u ponedjeljak je glavni pregovarač Europske unije za brexit Michel Barnier izjavio na forumu na Bledu kako se u narednih šest do osam tjedana može očekivati sporazum o izlasku Velike Britanije iz tog saveza.

Barnier je na panelu na temu britanskog izlaska u sklopu Bledskog strateškog foruma pokazao dokument o pregovorima Bruxellesa i Londona, ustvrdivši kako je većina otvorenih pitanja označena zelenom bojom, što znači da je postignut sporazum. “Oko 80 posto sadržaja je dogovoreno, pa nismo daleko od konačnog sporazuma”, rekao je Barnier, zaključivši kako se dogovor može očekivati u narednih 6 do 8 tjedana.

Pojedini diplomati rekli su kako je 13. studenog jedan od datuma koji se razmatra za održavanje izvanrednog sastanka na vrhu, dok drugi kažu kako ništa konkretno još nije odlučeno.

Pedesetak zastupnika Konzervativne stranke britanske premijerke Therese May koji podržavaju ‘tvrdi’ brexit sastalo se kako bi razgovarali o tome kako bi je i kada mogli prisiliti da se povuče s dužnosti, objavio je u srijedu BBC.

Od lošeg rezultata na izvanrednim izborima u lipnju 2017. kada je stranka izgubila većinu u parlamentu, Mayino vodstvo nad strankom konstantno se dovodi u pitanje što je oslabilo njezinu poziciju u trenutku dok pregovara o razdruživanju s Europskom unijom.

Zastupnici Europske istraživačke skupine (ERG) unutar Konzervativne stranke koja želi ‘tvrđi’ razlaz s EU-om, sastali su se u utorak navečer i otvoreno razgovarali o Mayinoj budućnosti. BBC prenosi da su neki među njima komentirali da “svi koje znam govore da ona mora otići”, “ona je katastrofa” i “ovo se ne smije nastaviti”. Jedan izvor rekao je da “ljudi smatraju da je vodstvo izgubilo kontakt s realnošću i puklo”, dok drugi smatra da je promjena vođe “sada glupa zamisao”. Glasnogovornik britanske premijerke odbio je komentirati ovo izvješće. Javno, vodeći skeptici u stranci govore da su joj odani.

Na pitanje treba li May otići, Jacob Rees-Mogg, vođa ERG-a, rekao je novinarima: “Politika se mora promijeniti, ali podržavam je kao osobu. Theresa May ima puno vrlina, ona je fantastično savjesna premijerka i ima moju potporu. Samo želim da promijeni jedan element politike.”

Bivši ministar za brexit David Davis, koji je u srpnju podnio ostavku zbog Mayina plana za buduće odnose s EU-om, rekao je: “Ne slažem se s njom u jednom pitanju, a to je ovo pitanje, i ona bi trebala ostati na dužnosti jer trebamo stabilnost i pristojnu vladu.”

Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi izići iz EU-a 29. ožujka. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da EU neće dopustiti Britaniji da sudjeluje u samo nekim vidovima jedinstvenog tržišta nakon brexita a da pritom ne poštuje sva pravila.

May je pak predložila zonu slobodne trgovine s EU-om za robu, što bi uključivalo prihvaćanje zajedničkih pravila za tu robu, nakon brexita, a to je razljutilo radikale u njezinoj stranci. Čak i mala pobuna u stranci u pogledu konačnog dogovora s EU-om mogla bi izazvati pad njezine manjinske vlade i kaotičan brexit.

Neki pobunjeni zastupnici kazali su na sastanku u utorak da su predali pisma nepovjerenja u May. Po pravilima stranke, izbori na novog predsjednika stranke moraju se organizirati ako 15 posto zastupnika zatraži glasanje o povjerenju. To bi sada bilo 48 od ukupno 315 zastupnika. ERG je u srijedu objavio prijedlog kako bi Britanija mogla izići iz EU-a bez vraćanja tvrde granice između Sjeverne Irske i Irske, što je jedno od najtežih pitanja u pregovorima.

Na sastanku nisu sudjelovali svi visoki članovi te skupine, a razgovarali su o mogućim scenarijima za brexit ovisno o tome hoće li May postići dogovor s EU-om. Britanski list Sun objavio je u srijedu da Mayin ured priprema tajne planove za odbacivanje njezina prijedloga za brexit ako ga europski čelnici idući tjedan ne prihvate.

Godišnje plaće britanskih radnika u deset godina od globalne financijske krize u prosjeku su pale za tri posto, odnosno za 800 funti (oko 899 eura), pokazalo je novo britansko istraživanje. Analiza koju je od Instituta za fiskalne studije (IFS) naručio britanski BBC pokazala je da je u jeku financijske krize u 2008. prosječna godišnja plaća u Britaniji iznosila 24.100 funti, da bi se 2017. spustila na 23.300 funti.

Pokazala je ujedno da ljudi u dobi od 30 do 39 godina sada u prosjeku zarađuju 2.100 funti manje nego što su zarađivali 2008. godine. To predstavlja pad od 7,2 posto.

Za one u 20-im godinama pad primanja iznosio je pet posto, dok su kod zaposlenika starijih od 60 godina ona niža za 0,7 posto, odnosno za 130 funta.

Posebno upada u oči izračun prema kojem bi radnici u Britaniji u prosjeku zarađivali čak 3.500 funti više da se nastavio trend rasta plaća iz razdoblja od 1998. do 2008. godine. To znači da bi britanski radnici zarađivali 15 posto više nego što danas u prosjeku zarađuju, pokazala je analiza.

“Prosječna primanja onih u 20-im i 30-im godinama posebno su snažno pala odmah nakon recesije, možda zato što su poslodavci bili u prilici kresati plaće početnika više nego onih zaposlenih dulje vrijeme”, tumači Paul Johnson, direktor IFS-a.

Premda je ta dobna skupina svjedočila rastu primanja posljednjih godina, on nije bio dostatan da nadoknadi početne gubitke, dodao je. Napominje također da su umirovljenici prošli bolje od mlađih ljudi. “Umirovljenici su u prosjeku puno bolje prošli nego mlađi ljudi, dijelom i zato što manje ovise o primanjima pa nisu trpjeli posljedice pada plaća”.

Povrh toga, vlada je odlučila i zaštititi mirovine i druge beneficije koje država jamči umirovljenicima.

Iz IFS-a podsjećaju da je financijska kriza koja je izbila prije deset godina prouzročila najdublju recesiju nakon Drugog Svjetskog rata i da je bila zapažena zbog tvrdokornih posljedica. Rast britanskog gospodarstva i dalje je slab u odnosu na povijesni standard a ukupni javni dug porastao je za 1.000 milijardi funta.

Rezovi u državnoj potrošnji koje je vlada provela od 2010. do 2015. godine bez presedana su u britanskoj povijesti, primjećuju također u IHS-u.

U vladi pak ističu da je zaposlenost u međuvremenu dosegnula rekordne razine. “Među ohrabrujućim rezultatima valja istaknuti izvanredno visoku razinu zaposlenosti i, unatoč mogućoj drugačijoj percepciji, de facto donekle smanjen jaz između bogatih i siromašnih. Onaj pak između starih i mladih sve se više povećava”, upozorio je, između ostaloga, direktor IFS-a Johnson.

You may also like

0 comments