Uskoro nove ovlasti HNB-a i nove odredbe o potrošačima

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama, kojima se dodatno uređuju ovlasti Hrvatske narodne banke (HNB) i detaljnije uređuje zaštita potrošača.
To predstavlja daljnje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s novim pravnim okvirom na razini Europske unije u području bankarstva, pri čemu se dodatno uređuje ovlast središnje banke pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti.

Predloženim zakonom detaljnije se uređuje provođenje Uredbe EU o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekta od javnog interesa.

Osim usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ovim izmjenama zakona se dodatno uređuje zaštita deponenata i klijenata kreditnih institucija kod provođenja postupka spajanja ili pripajanja kreditnih institucija, predlaže se otkloniti moguće smetnje u provođenju sanacije kreditnih institucija, predlaže se izmjena jednog od uvjeta pod kojim HNB može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom, detaljnije se uređuje zaštita potrošača, predlaže se HNB-u proširiti ovlast praćenja zaštite potrošača i na kreditne institucije iz drugih država članica itd.

U odnosu na prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, konačni prijedlog zakona dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu kroz više članaka.

Glavne su novine, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, da se uvjeti za primjerenost u članstvu uprava i nadzornih odbora kreditnih institucija usklađuju s onima koje su propisali europski regulatori bankarskog i nebankarskog sustava. “Dorađen je i članak koji propisuje obvezu kreditnih institucija da obavijeste potrošača o otplati cjelokupnog kredita”, kazao je Marić.

Tako su, između ostalog, definirane potrebne kompetencije svim članovima uprave i nadzornog odbora, preciziran je postupak redovne likvidacije kreditne institucije, propisane su obveze kreditne institucije za obavještavanjem potrošača u različitim situacijama, dorađene su odredbe koje se odnose na mjere sprječavanja pranja novca itd.

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila uredbu o izmjenama Zakona o tržištu kapitala, kojom se u zakonodavstvo uvodi europska direktiva o tržištu financijskih instrumenata s ciljem dodatnog povećanja transparentnosti i zaštite ulagača.

Izrada novog zakona o tržištu kapitala traje već više od dvije godine, a na njemu je radilo više radnih skupina, s obzirom da se radi o najkompleksnijoj materiji u financijskom sektoru, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Novine koje donosi ovaj prijedlog zakona u odnosu na važeći zakon prvenstveno su vezane uz usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s tzv. direktivom MiFID II. Tu je EU direktoru trebalo uvesti u nacionalno zakonodavstvo do 3. srpnja 2017., no dosad je samo 11 članica EU-a to i učinilo u potpunosti, dok 11 država, uključujući Hrvatsku, još nije pronijelo tu direktivu.

No, ona će biti u zakonu, isto kao i MiFID uredba, koja će se primjenjivati od 3. siječnja, pojasnio je Marić. “Ulažu se veliki napori kako bi se novi zakon o tržištu kapitala u što kraćem roku uputio Vladi. Očekujemo da bude na sjednici Vlade sredinom veljače”, kazao je Marić.

Uzimajući u obzir predviđeni rok donošenja novog zakona o tržištu kapitala, a kako do donošenja novog ne bi nastali poremećaji na tržištu kapitala, ovom uredbom predlažu se izmjene i dopune važećeg zakona, pojasnio je Marić.

Inače, zakon o tržištu kapitala dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, pristupilo se izradi novog prijedloga zakona o tržištu kapitala. Pritom se ponajviše radi o većoj transparentnosti, izvješćivanju i zaštiti ulagača.

Odredbama zakona uređuje se područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, uvjeti za organizirano trgovanje financijskim instrumentima, postupak izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg klirinško depozitarnog društva i burze, uređena su prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, postupak nadzora od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te suradnja nadležnih tijela.

U odnosu na važeći Zakon, dodatno se uređuje područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, detaljnije su propisani uvjeti trgovanja financijskim instrumentima te su propisani uvjeti trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice.

Uveo bi se institut pružatelja usluga dostave podataka, s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka. Unapređuje se zaštita ulagatelja s ciljem jačanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koji se daju klijentima vezano uz investicijske usluge koje im se pružaju.

Uveli bi se veći regulatorni zahtjevi, s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano uz nove trgovinske platforme i visokofrekventno i algoritamsko trgovanje. Uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja (zlouporabe) tržištem.

S ciljem povećanja transparentnosti, povećale bi se obveze za izvještavanjem Agencije i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Također, postrožile bi se mjere i sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih osoba sudionika na tržištu kapitala te su propisani alati za provedbu mjera koje je Europska komisija dodijelila ESMA-i.

Vlada je danas prihvatila i konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU) o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe.

Glavni cilj Uredbe je uvesti niz pravnih obveza izravno tržišnim sudionicima zbog potrebe za povećanjem transparentnosti tržišta financiranja vrijednosnih papira, a time i cjelokupnog financijskog sustava.

Uredbom se obvezuju druge ugovorne strane u transakcijama financiranja vrijednosnih papira da pojedinosti o svim transakcijama financiranja vrijednosnih papira koje su sklopili, kao i svaku njihovu izmjenu i prekid dostavljaju trgovinskom repozitoriju koja na središnjem mjestu prikuplja i vodi evidenciju o transakcijama financiranja vrijednosnih papira, a uređuju se i pravila o ponovnoj uporabi financijskih instrumenata primljenih u okviru ugovora o kolateralu.

Članice EU trebaju osigurati postojanje zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe, u sklopu čega su dužne imenovati nacionalno nadležno tijelo koje je zaduženo za provedbu Uredbe EU.

Nadležna tijela zadužena za regulaciju financijskih institucija i tržišta kapitala u Hrvatskoj su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB).

Dodatno, određuju se prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčane kazne za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba primjenjuje.

U odnosu na prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, konačni prijedlog zakona dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu. Tako je, između ostalog, nadležnim tijelima, Hanfi i HNB-u, dodijeljena ovlast donošenja podzakonskih akata za potrebe provedbe pojedinih tehničkih standarda Uredbe.

You may also like

0 comments