Uplivi u izbore prijetnja su demokraciji

O Crnom labudu
Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da su “uplivi” u izbore jedan od najvećih izazova za demokraciju.

On je o sigurnosnim izazovima digitalnog doba govorio u sklopu predavanja o predstojećem hrvatskom predsjedanju EU-om. “Svi su izbori pod utjecajem onog što se zovu uplivi”, rekao je Plenković u zagrebačkoj palači Dverce.

To je “jedan od najvećih izazova za funkcioniranje moderne demokracije”, dodao je upozorivši kako se brojni birači informiraju iz nevjerodostojnih izvora. Komentirajući rezultate izbora za Europski parlament rekao je da su prevladale “mainstream stranke”. Smanjenje popularnosti pučana i socijalista nadoknadio je rast liberala, zelenih i konzervativaca, kaže Plenković.

Hrvatska će EU-om predsjedati u prvoj polovici 2020., a predsjednik vlade ističe da će prioritet biti demografija. “Nastojat ćemo da naši prioriteti budu usmjereni na rast, na poticanje zaposlenosti, na mlade”, kazao je Plenković, navodeći da je demogafski problem izražen u čak četrnaest država članica.

Po njegovim riječima, predsjedanje je velika mogućnost za afirmaciju Hrvatske. “Svjedočit ćemo jačanju hrvatskog diplomatskog položaja u godini predsjedanja”, kazao je Plenković. Ponovio je kako Hrvatska podržava politiku proširenja EU-a te da bi, u slučaju proširenja, bilo manje sigurnosnih problema. Proces proširenja “nema alternative”, smatra Plenković. Premijer drži da je proširenje usporilo rast ekstremnih stranaka u velikim članicama Unije, zbog čega su mainstream stranke preuzele dio njihove retorike. “Bez toga bi Bugarska i Rumunjska već bile u Schengenu”, rekao je.

No, ocijenio je da Schengenski prostor “onakav kakav je napravljen više ne postoji”. “Da bi se omogućilo proširenje morat će se dogovoriti reforma Dublinskog sporazuma”, rekao je Plenković. Prema tzv. dublinskim pravilima, tražitelji azila ostaju u prvoj zemlji EU-a u koju su ušli, čemu se posebno protivi Italija koja zahtijeva ravnomjernu distribuciju, čemu se pak protive države Višegradske skupine.

Plenković je istaknuo kako je potrebno postići ravnotežu između “poštivanja pozitivnih europskih propisa i dogovora kako se pozabaviti ostatkom tereta migrantskih kretanja koja su iza nas” Također je naglasio kako se sve države slažu da vanjska granica unije mora biti “nepropusna”.

Plenković je ocijenio kako u Hrvatskoj nisu dovoljne osviještene koristi i mogućnosti EU-a i dodao kako su zemlje koje su 2004. pristupile Uniji danas “druge zemlje”. “Tih 15 godina je promijenilo sve. Promijenilo je gospodarstvo, mentalitet u tim zemljama”, smatra hrvatski premijer.

You may also like

0 comments