Italija može uvjeriti Europsku komisiju da joj odobri dodatni manevarski prostor pri planiranju proračuna i eventualne nove mjere budu li one usmjerene na poticanje korporativne potrošnje, prenose talijanski mediji izjavu ministra industrije Carla Calende.
Talijanski mediji pišu da Rim namjerava zatražiti od Bruxellesa odustajanje od predviđenog smanjenja deficita u idućoj godini na 1,8 posto BDP-a. U ministarstvu financija odbacili su prognoze kao “neutemeljene”, ističući da je prerano za bilo kakve brojke.
Podatak o stagnaciji gospodarstva u drugom tromjesečju doveo je u pitanje vladine zacrtane stope gospodarskog rasta i deficita i u ovoj i idućoj godini. U razgovoru za subotnje izdanje lista La Repubblica ministar industrije Calenda potvrdio je tako da će Italija zatražiti dodatni manevarski prostor u stavci proračunskog manjka i potrošnje.
Bilo bi besmisleno kada bi se takozvane klauzule o “fleksibilnosti”, kojima se zemljama EU omogućuje dodatni prostor za proračunsku potrošnju za potrebe reformi ili za ulaganja, mogle koristiti samo godinu dana, kazao je Calenda. “Moramo proširiti raspon trajanja i iznosa (u klauzulama o fleksibilnosti)”, precizirao je talijanski ministar. “Ako Europi i tržištima izložimo vjerodostojan plan… utemeljen na mjerama poticanja ulaganja i konkurentnosti kompanija, trebali bismo dobiti što tražimo”, dodao je talijanski ministar.
Na temelju tih klauzula Italiji je već odobreno povećanje zacrtanog ovogodišnjeg deficita za 14 milijardi eura. Ministar Calenda upozorava pak da vlada mora preusmjeriti naglasak u gospodarstvu na stranu ponude. Naime, vlada je pokušala potaknuti gospodarski rast poreznim rasterećenjem radnika s niskim primanjima u iznosu 80 eura mjesečno.”Poticaji potražnji ne funkcioniraju u aktualnoj klimi opće nesigurnosti koja se neće tako skoro promijeniti… zakon o idućem proračunu trebao bi ciljati na ulaganja i konkurentnost”, upozorio je ministar.
Njemačka kancelarka Angela Merkel susretom s talijanskim premijerom Matteom Renzijem i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u ponedjeljak u Italiji započinje seriju susreta s državnicima zemalja Europske unije u sklopu koje bi se u subotu u Mesebergu pored Berlina trebala sastati i s tehničkim predsjednikom hrvatske vlade Tihomirom Oreškovićem. “U subotu će kancelarka Angela Merkel u vladinom gostinskom dvorcu Meseberg na radnom ručku primiti hrvatskog premijera Tihomira Oreškovića, austrijskog premijera Christiana Kerna, bugarskog premijera Borisa Borisova i slovenskog predsjednika vlade Miroslava Cerara”, priopćila je njemačka vlada u ponedjeljak. Susret državnika u subotu je zatvoren za javnost.
Dan prije, u petak, Angela Merkel će se na istom mjestu susresti s premijerima Nizozemske, Švedske, Finske i Danske. Nakon današnjih razgovora s Renzijem i Hollandeom u Italiji, Merkel će posjetiti nekoliko zemalja Europske unije. U sklopu mini-turneje Angela Merkel će posjetiti Estoniju, Češku i Poljsku. Na kraju posjeta Poljskoj, u petak, kancelarka Merkel bi se trebala naći i s čelnicima zemalja Višegradske skupine, Slovačke, Mađarske, Poljske i Češke. “Ovaj radni tjedan kancelarke Angele Merkel je u znaku razgovora o Europskoj uniji”, rekao je glasnogovornik savezne vlade Steffen Seibert. Razgovori služe za pripremu neslužbenog summita Europske unije koji bi se sredinom rujna trebao održati u Bratislavi.
Očekuje se da će tijekom susreta s čelnicima zemalja Europske unije Angela Merkel pokušati pronaći zajedničko stajalište preostalih 27 članica glede izlaska Velike Britanije iz EU-a te suočavanje s opasnošću rastućih nacionalizama u Europi. “Njemačka kancelarka želi razgovarati o potezima koji će biti vidljivi svim građanima Europske unije”, rekao je vladin glasnogovornik Seibert.
Europa treba investirati u obranu, obrazovanje i kulturu, te se osloboditi birokratskih pravila, rekao je talijanski premijer Matteo Renzi u ponedjeljak uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom.
Renzi će se s kolegama iz Njemačke i Francuske sastati na simbolički značajnom summitu u vrijeme dok Europska unija razmišlja o svojoj budućnosti nakon što je Velika Britanija na referendumu u lipnju odlučila napustiti taj savez 28 država.
Troje državnika prvo će otputovati na otok ispred obale Napulja kako bi položili vijenac na grob Altiera Spinellija, talijanskog intelektualca kojeg se smatra jednim od otaca ujedinjene Europe. Nakon toga će održati razgovore na talijanskom nosaču zrakoplova koji koordinira morske misije Europske unije protiv krijumčara ljudi. “To su dva simbola u jednom. Idealne vrijednosti i konkretne obaveze”, rekao je Renzi.
Dodao je kako Europa treba nadvladati Brexit, kao i nedavni val terorističkih napada, te ponovno otkriti svoju ulogu. “Moramo investirati u zajedničku obrambenu politiku, u digitalnu inovaciju, u škole i kulturu. Europa je privržena majka naših vrijednosti, a ne hladni čuvar birokratskih pravila koje je teško prihvatiti”, smatra Renzi.
Italija je u velikim dugovima, njezino gospodarstvo jedva je raslo od uvođenja eura 1999., te se u više navrata protivila strogim proračunskim pravilima EU-a. I Renzi i Hollande žele veću fleksibilnost kojom bi se poticao rast.
Njemačka je sklona pridržavanju pravila, pa se očekuje da se u ponedjeljak neće povesti rasprava o tom problemu, no troje državnika će razgovarati o zajedničkim stavovima uoči EU summita koji će se idućeg mjeseca održati u Bratislavi, na koji nije pozvana Velika Britanija. Dok Italija nakon Brexita želi jaču europsku konsolidaciju, Merkel želi “bolju Europu” umjesto stvaranja “više Europe”.
Ovim ponedjeljkom počinje tjedan u kojem će se Angela Merkel sastati s drugim europskim vladama. Otputovat će u četiri, a primiti državnike iz još šest država, među kojima i hrvatskog tehničkog premijera Tihomira Oreškovića. “Prvi cilj mora biti zadržati status quo i spriječiti daljnju dezintegraciju 27 država članica”, smatra jedan dužnosnik Europske unije.
Očekuje se da će teme razgovore biti prijetnje EU-u koje su bile tema i prije Brexita, poput unutrašnje i vanjske sigurnosti nakon terorističkih napada diljem Europe, te izbjegličke krize.
Troje državnika održat će zajedničku konferenciju za medije oko 18 sati po srednjoeuropskom vremenu.
