UniCredit ima 30 posto manju dobit u trećem kvartalu

Talijanska bankarska grupa UniCredit u srijedu je izvijestila o gotovo 30 posto manjoj neto dobiti u trećem tromjesečju nakon što se uzmu u obzir jednokratne stavke, uključujući i veće rezervacije vezano za konverziju CHF kredita u Hrvatskoj.

Neto dobit UniCredita u trećem je tromjesečju prema istom razdoblju godine ranije smanjena za 29,8 posto, na 507 milijuna eura. Prihodi su mu u istome razdoblju pali za 4,1 posto, na 5,3 milijarde eura, pokazalo je izvješće o rezultatima poslovanja u trećem tromjesečju, objavljeno u srijedu. Neto prihodi od kamata smanjeni su 6,3 posto, na 2,93 milijarde eura. Neto prihodi od naknada i provizija uvećani su pak 2,5 posto, na 1,9 milijardi eura.

U prvih devet ovogodišnjih mjeseci zaključno s rujnom neto dobit na razini grupe dosegnula je 1,54 milijarde eura i bila je za 16,1 posto manja u usporedbi s istim razdobljem lani. Brojka uključuje jednokratne stavke u ukupnom iznosu od oko 400 milijuna eura, od kojih približno 140 milijuna eura neto otpada na rezervacije za pokriće gubitaka po zajmovima u Hrvatskoj vezano za konverziju kredita u švicarskim francima u eure. Preostale dvije trećine iznosa čine novi sistemski troškovi i otpisi povezani s ukrajinskim ogrankom Ukrsotsbank.

U devetomjesečnom razdoblju zaključno s rujnom prihodi UniCredita na godišnjoj su razini pali za 0,8 posto, na 16,8 milijardi eura, pokazalo je financijsko izvješće UniCredita, inače vlasnika ZABA-e. U četvrtom tromjesečju 2015. očekuju kontinuiranu podršku od konsolidacije ekonomskog oporavka i ograničavanja troškova poslovanja. Pored poslovnih rezultata, UniCredit je u srijedu objavio i strateški plan za razdoblje do 2018. godine, koji, između ostalog, predviđa smanjenje broja zaposlenih za približno 18.200, te neto dobit u 2018. od 5,3 milijarde eura. Operativni troškovi trebali bi biti smanjeni za 1,6 milijardi eura.

Među ključnim mjerama izdvojili su povlačenje iz dijelova poslovanja koji bilježe slabije rezultate, odnosno njihovo restrukturiranje do kraja iduće godine. Kao primjere navode poslovanje s građanima u Austriji i s leasingom u Italiji. Snažan će fokus u promatranom razdoblju biti na “novom digitalnom programu”, za koji je u razdoblju od 2016. do 2018. predviđeno 1,2 milijarde eura ulaganja a trebao bi, između ostalog, omogućiti dodatni otklon od tradicionalnog bankarstva, navodi se u strateškom planu grupe.

You may also like

0 comments