Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon naglasio je da su Ciljevi održivog razvoja temelj nove agende UN-a usmjerena na čovjeka i planet. Svijet nalazi na raskrižju zbog brojnih prijetnji i izazova za čovječanstvo, kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, nejednakost, sigurnosne prijetnje i terorizam te siromaštvo i stoga donošenje novih Ciljeva održivog razvoja, koji bi zamijenili Milenijske razvojne ciljeve, predstavlja najambiciozniji svjetski napor za suočavanje s ovim problemima, rekao je predsjednik Interparlamentarne unije (IPU) Saber Chowdhury otvarajući 4. svjetsku konferenciju predsjednika parlamenata u New Yorku.
Ti ciljevi uključuju i mehanizme za osiguranje njihove primjene kroz nacionalne parlamente na kojima je velika odgovornost za donošenje potrebnog zakonodavstva, istaknuo je Chowdhury. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon naglasio je da su Ciljevi održivog razvoja temelj nove agende UN-a usmjerena na čovjeka i planet. Oni su plan akcije za okončanje siromaštva i gladi i smjernice za gradnju dostojanstvenog života za sve.
Ban je odao priznanje IPU-u za napor pri donošenju novih Ciljeva održivog razvoja te također naglasio važnost uloge parlamenata u primjeni globalnih ciljeva na nacionalnim razinama. Na svjetskoj konferenciji predsjednika parlamenta, koja se organizira svakih pet godina, sudjeluje i predsjednik Sabora Josip Leko koji je u govoru rekao da je kriza povjerenja u institucije vlasti i političke elite zahvatila i razvijene demokracije
Istaknuo je kako se parlamentarna demokracija u praksi pokazala kao “sustav u kojemu su ljudi najzadovoljniji”, no da taj sustav treba stalno dorađivati. “Moglo bi se reći da građani gube povjerenje u političare, i to na temelju uvjerenja da političari ne mogu riješiti najveće probleme s kojima su suočene njihove političke zajednice, kao što je npr. nezaposlenost. U brojnim zemljama razočaranje i nezadovoljstvo dosegli su razinu frustracije”, rekao je Leko, zaključivši kako “najvažnije sredstvo održavanja sustava odgovornosti izvršne vlasti ostaje polaganje računa na izborima”.
Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u utorak da ledenjaci na Aljasci, koji se otapaju, pokazuju opasnosti klimatskih promjena. Obama je otputovao u ponedeljak u trodnevni posjet Aljasci kako bi skrenuo pažnju na hitnu globalnu akciju protiv klimatskih promena na Zemlji koja se suočava s topljenjem ledenjaka i podizanjem razine mora i oceana.
On je rekao da je ledenjak Exit nedaleko od Sewarda svake godine sve manji zbog toga što je sve toplije te da se taj proces ubrzava i “šalje poruku”. Ledenjak se povlači 200 godina i izgubio je dva kilometra od 1815., a prošle godine je izgubio 57 metara, priopćio je Nacionalni park fjordova Kenai. Također je rekao da SAD mora brzo nabaviti barem jedan novi teški ledolomac za američki Arktik, čija je cijena oko milijardu dolara. Na to već dugo pozivaju zainteresirani za razvoj Arktika budući da klimatske promjene otvaraju tu regiju za veći promet, iskopavanje i bušenje nafte.
Prema prvotnom planu, vlada je trebala kupiti ledolomac 2022., ali je prema novom Obaminom rasporedu sada plan da se to učini do 2020. godine, samo prvo treba uvjeriti Kongres. SAD je imao sedam ledolomaca. Rusija trenutačno ima 40, a planira ili se gradi još 11. “Tehnički, mi imamo tri, a operativno samo dva”, rekao je Obama novinarima u Sewardu.
Američki predsjednik istaknuo je u ponedjeljak u Anchorageu da se svjetski čelnici moraju na summitu UN-a u prosincu složiti oko smanjenja emisija ugljika s obzirom da se klima mijenja brže nego li se poduzimaju napori na smanjenju globalnog zagrijavanja. Na sastanku posvećenom klimatskim promjenama Obama je kazao da SAD priznaje da u velikoj mjeri sudjeluje u podizanju prosječne temperature na Zemlji te da prihvaća svoju odgovornost da pomogne riješiti problem. Arktik već doživljava učinke klimatskih promjena, kazao je Obama upozorivši da Aljaska ima “jednu od najbržih stopa erozije obale na svijetu”, što predstavlja prijetnju obalnim naseljima.
