[vc_row][vc_column width=”1/3″]Premijer Andrej Plenković u srijedu je ocijenio da su najnoviji podaci Eurostata i DZS-a o proračunu i javnom dugu Hrvatske dobri i pozitivni, da bi dug trebao i dalje padati, ali da treba vidjeti kakve će reperkusije na financijsko stanje imati jamstva Uljaniku.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Prema izvješću Eurostata i DZS-a, objavljenom u ponedjeljak, višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna ili 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prvi suficit od kada se prate ti podaci.

Tako su poboljšani podaci iz prve procjene, objavljene u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna.

[/vc_column][/vc_row]

“Stvar koja je jako dobra i pozitivna”, izjavio je Plenković komentirajući na početku sjednice Vlade izvješće Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu za 2017..

“Dakle to je još jedna potvrda odgovornog vođenja javnih financija u prošloj godini i smatram da smo na taj način dobili potvrdu da smo u 2017., unatoč svim izazovima i velikom poreznom rasterećenju koje se i dalje nastavlja, uspjeli uprihoditi više nego što smo uspjeli potrošiti kao opća država”, istaknuo je premijer.

Eurostat i DZS objavili su i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a. To je, kazao je premijer, također jako dobar rezultat.

U međuvremenu, u utorak je objavljeno i da je javni dug Hrvatske na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosio 284 milijarde kuna, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u pao na 76,1 posto, novu najnižu razinu od 2012. godine. “Po našim projekcijama u ovom trenutku, do kraja godine on bi trebao doći ispod 75 posto BDP-a, oko 74,5 posto, s tim da tu još moramo vidjeti kakve će reperkusije na naše financijsko stanje, na proračun, imati sve one obveze koji se tiču protestiranih jamstava na Uljanik”, zaključio je Plenković.

[quote_box name=””]

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u utorak je rekao da neće uspjeti tko god mu “radi o glavi” te poručio kako svi koji istražuju tzv. ‘sms aferu’ trebaju je rasvijetliti do kraja.

“Tko god radi neće uspjeti”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice saborskog Kluba HDZ-a upitan tko mu “radi o glavi” ako je točna informacija tjednika Nacional da su kod bivšeg policijskog informatičara Franje Varge nađeni lažirani dokumenti po kojima ga je trebalo izravno optužiti za tešku korupciju kako bi ga se kompromitiralo i natjeralo na ostavku.

Plenković: Oni koji istražuju ‘sms aferu’, trebaju je rasvijetliti do kraja

Plenković je rekao da ne sumnja ni u koga već traži od svih koji istražuju tzv. ‘sms aferu’ da to rasvjetle do kraja. Smatra kako se tu nalazi jako puno elemenata koji su se “fabriciranjem različitih kvazi dokumenata nastojali puštati u eter za destabilizaciju političke scene i pravljenje afera kojih nema”.

Upitan o ulozi savjetnika Predsjednice RH za nacionalnu sigurnost Vlade Galića u ‘aferi sms’, Plenković je rekao kako ne zna kakva je njegova uloga u tome. Drži kako se Galić o tome može javno očitovati ili prema kome treba u tom slučaju. Dodao je i kako se s Galićem zna, ali da nisu najbolji prijatelji.

Plenković nije želio spekulirati ima li Galić vezu s nekim poluobavještajnim miljeom. Ponovio je kako u vezi te afere treba sve rasvijetliti jer ga zanima “do kuda te priče fabriciranja mogu ići, a očito su se dobro raširile”. Naveo je i da se time bave sva tijela koja se time trebaju baviti: SOA, Ravnateljstvo policije, DORH.

Upitan je li o novim saznanjima u toj aferi razgovarao sa svojim zamjenikom u HDZ-u Milijanom Brkićem podsjetio je kako je s njim razgovarao prije, a da je Brkić tada demantirao bilo kakvu vezu s bilo kakvom aferom.

Premijer nije želio konkretno odgovoriti na upit kako komentira izjavu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović da će se nakon izbora za Europski parlament odlučiti hoće li ići u natjecanje za drugi mandat i hoće li je do tada čekati da se odluči poručivši: Mislim da smo se ona i ja dobro razumjeli. Nemam nikakvih dilema. Mislim da znam što će se odlučiti, kazao je.

Plenković: Ako uhvatim vremena, ići ću na predstavljanje knjige Martine Dalić

Na pitanje kako komentira e-mailove koje je u aferi Hotmail objavio N1 da su razmijenili Martina Dalić i Branimir Bricelj, a koji pokazuju da se ‘lex Agrokor’ u posljednji tren mijenjao kako bi se tekstom zakona pogodovalo američkom fondu Knighthead, Plenković je odgovorio da će u srijedu ministar gospodarstva Darko Horvat podnijeti izvješće o poslovanju Agrokora posljednjih mjeseci ponovivši da su u kratkom roku donijeli vrlo kvalitetan zakonski okvir vezan uz tu tvrtku.

Istaknuo je kako je sada važno da su OPG-ovi isplaćeni, radna mjesta sačuvana, velika i srednje velika hrvatska poduzeća imala su vremena stati na noge i opstati te je sada poslovanje Agrokora dobro i nagodba je postignuta. Plenković smatra kako je bitno da su se o toj aferi očitovala ona tijela koja su se o tome trebala očitovati.

Upitan je li dobro da guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ide na predstavljanje knjige Martine Dalić, odgovorio je kako ne vidi problem da Vujčić govori o temi koja se ticala i nadležnosti HNB-a . “Za mene to nije neki problem. Ovo je slobodna zemlja, može ići tko god želi”, rekao je Plenković. Dodao je i da će ići na predstavljanje knjige ukoliko uhvati vremena.

[/quote_box]

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je na sjednici Vlade kazao da je od 2010. do rujna 2018. ukupno Uljanik grupi izdano 7,5 milijardi kuna jamstava, od čega je aktivno 4,29 milijardi, a Vlada je poručila i da će sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeriti zajedno s DORH-om.

Temeljem odluka Vlade RH od 2010. do rujna 2018. za zaduženje Uljanik grupe radi financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost u korist poslovnih banaka izdano je državnih jamstava u visini od 7,5 milijardi kuna, kazao je Marić.

“Državna jamstva u vrijednosti od 2 milijarde kuna iskorištena su za izgradnju devet novogradnji koje su isporučene te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4,29 milijarde kuna, budući da iznos od negdje 1,21 milijardi kuna nije iskorišten”, rekao je Marić.

Dodao je i da se, prema podacima Uljanik grupe i brodograđevne industrije Jadranbrod o stanju izgrađenosti brodova, može vidjeti da gradnja velikog broja brodova nije ni započeta, ali su sredstva utrošena za njihovu gradnju.

Ministarstvo financija dosad je zaprimilo pozive za plaćanje od strane banaka u iznosu od 1,1 milijardu kuna uvećano za kamate i naknade, kazao je Marić, dodavši da se zbog najave otkazivanja četiri broda očekuje uskoro i dodatni pozivi za plaćanje prema danim avansima 431 milijun kuna, uvećano za naknade i kamate.

Trenutno je dospjelo 364 milijuna kuna, za koje Ministrstvo još nije zaprimilo pozive za plaćanje, ali banke su ih najavile, kazao je Marić.

“Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna”, naveo je Marić.

Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.

Plenković: Sve ugovore provjeriti zajedno s DORH-om

Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vlada u zaključku usvojenog dokumenta, uz nalog Ministarstvu financija da poduzme sve potrebne radnje s obzirom na protestirana jamstva glede plaćanja u predstojećem razdoblju, navela i da se sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeri zajedno s DORH-om.

“Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske”, kazao je premijer.

Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.

Hrvatska je Vlada na sjednici u srijedu prihvatila konačni prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije i jednostavnije upravljanje prostorima u vlasništvu države.

[quote_box name=””]

Državna blagajna se dobro puni i suficit proračuna je veći od 3 milijarde kuna. Hoće li takav i ostati? Hoće li državna jamstva propalom Uljaniku progutati višak? Koliko milijardi traže sindikati javnih službi za rast osnovice plaće?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom urednika Mislava Togonala odgovarali su Zdravko Marić – ministar financija Zdravko Marić predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek i predsjednik HGK Luka Burilović .

Ministar Zdravko Marić kazao je kako će od 4,2 mlrd. kuna ukupnih aktivnih jamstava za Uljanik – država do kraja godine gotovo sigurno morati platiti 2,5 milijarde, a ostatak iduće godine. To znači da se sigurno plaća oko 600 kuna po glavi stanovnika. “Milijarde su apstraktan pojam, ali radi se o stvarnim novcima i imat će utjecaj na proračun”, kazao je. Kakav će utjecaj imati predstavit će sutra na prezentaciji u Vladi. Dodao je kako jamstvena pričuva u proračunu iznosi 265 milijuna kuna i situacija se komplicira. Ali bez obzira na visoke iznose stabilnost javnih financija nije ugrožena”, naglasio je. Ponovio je pitanje kako bi se taj novac mogao bolje iskoristiti – pritom je spomenuo kako ovogodišnjem trošku za Uljanik odgovaraju ukupna EU sredstva koja ćemo dobiti za gradnju Pelješkog mosta. “Kada dodamo ono što ćemo platiti vjerojatno iduće godine – onda praktički imamo cijelu vrijednost Pelješkog mosta s PDV-om”, dodao je.

Vilim Ribić je upitao, kako država nije znala što se događa kad je davala jamstva i zašto nije reagirala? Po njemu je kriv sustav koji je zakazao. Nije želio povezivati povećanje plaća javnom sektoru i slučaj Uljanika. “Važno je da imamo stabilne financije. Mora li država u slučaju Uljanika reagirati slijepo. Ona mora reagirati fleksibilno i uspješno – a ne da sanirajući Uljanik – zanemari važnije probleme. Iseljavaju nam se liječnici i medicinske sestre. Tko će liječiti i obrazovati naš narod?”, upitao je. Zdravko Marić složio se da je demografija na vrhu svih lista prioriteta.

“Godine 2015. Hrvatska je platila troškove kamata 12 milijardi kuna – što je kompletni proračun za znanost i obrazovanje. Prošle godine trošak kamata je iznosio 9,7 milijardi – i to je previše”, rekao je Zdravko Marić. Nema tog Bruxellesa koji nam može bolje reći što trebamo raditi – od nas samih”, dodao je. Ponovio je da proračun može podnijeti povećanje osnovice plaća javnim i državnim službenicima za tri posto.

Luka Burilović ponovio je kako je gubitaška brodogradnja neodrživa. “Poljska je do ulaska u EU imala 26 brodogradilišta, a danas ih ima 3 mala kojima su vlasnici Ukrajinci. Njemačka je svakih 10 godina gubila 20 tisuća radnih mjesta u brodogradnji, a sad ih u brodogradnji ima zaposlenih ukupno 18 tisuća. Moramo se preorjentirati, jer ne možemo konkurirati Koreji”, kazao je. Možda je netko bacio oko na pomorsko dobro, nastavio je Burilović napominjući kako se Uljanikov potencijalni strateški partner ne misli baviti samo brodogradnjom.

Sandra Švaljek osvrnula se na pitanje koje je postavio Marić – gdje je mogao biti potrošen novac za jamstva Uljaniku. “Ja ga ne bih potrošila, jer nakon dobrih godina – dolaze loše godine. Svijet je niz godina u fazi ekspanzije i to neće trajati unedogled. Postoje naznake krizica koje tinjaju, primjerice kod Italije koja je naš veliki vanjskotrgovinski partner. Tu je i jačanje protekcionizma i gospodarski ratovi. Ne treba vjerovati da će do krize doći, ali se treba pripremati za loše uvjete”, kazala je. Potvrdila je da stvari u Hrvatskoj ipak idu naprijed, ali do investicijskog rejtinga, smatra – treba još puno raditi. Stabilizacija javnih financija je dobar smjer, poručila je. Naglasila je da je demografija veliki problem – zbog malih plaća u svim sektorima.

Vilim Ribić je ponovio kako od 2008. plaće u javnim službama zaostaju od ostalih 18.9 posto. Privatni je sektor krizu platio manjim brojem radnih mjesta, a mi plaćama, kazao je. Za takvo povećanje plaća potrebno je oko 6 mlrd. kuna. “Pregovori su kompromis oko mogućega. Neke se stvari mogu razbiti u vremenu. Ne mora se realizirati sve. Kad se dogodi izvanredna situacija poput Uljanika možemo se dogovoriti da nam plaće rastu onoliko koliko rastu u drugim segmentima društva”, dodao je. Očekuje da će plaće u privatnom sektoru rasti jer raste gospodartsvo – što će, kaže “još više proširiti jaz između njih i javnih službi”.

Ministar Zdravko Marić odgovorio je: “Nitko ne spori da svaka od naših učiteljica ili liječnika ili djelatnika u kulturi, policajaca, carinika i ostalih – ne zaslužuju veću plaću. U datim okolnostima pokušavamo koliko možemo vrednovati njihov rad. Država nastoji dati doprinos općem rastu plaća kroz porezna i administrativna rasterećenja. Kad pogledamo SAD u zadnjih 70 godina plaće su rasle 130 posto, a produktivnost gospodarstva 250 posto”. Napomenuo je da u proračunu ima puno izazova – primjerice u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

“Trenutno imamo 120 do 130 tisuća nezaposlenih. Od toga je oko 110 tisuća trajno nezaposlenih. Gotovo nema sektora koji nema problema s radnom snagom i ne traži veće kvote za uvoz radnika. Ako žele naše tvrtke preuzeti velike poslove poslove – one trebaju radnike izvana, a BiH bazen je već potrošen”, napomenuo je Luka Burilović. Kvote za uvoz radnika su iz godine u godinu sve veće, dodao je.

Vilim Ribić smatra kako ljudi iz Hrvatske odlaze zbog bezperspektivnosti. “Kad bi postojale naznake da će biti bolje, ljudi bi manje odlazili. Tomu su dokazi i neke izjave koje iseljavanje izjednačavaju s ‘mobilnošću’ radne snage u EU-u. Ali ta je ‘mobilnost’ pretvorena u ‘egzodus’ u kojem je 300 tisuća ljudi otišlo u jednom smjeru. Egzodus je jednak izvanrednom stanju. Da je rat, bi li štedjeli?”, upitao je. Ovo stanje traži izvanredne mjere, zaključio je. Sandra Švaljek napomenula je kako iz Hrvatske iseljavaju cijele obitelji – to je znak da ne vide perspektivu u Hrvaskoj.

[/quote_box]

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat potvrdio je u srijedu da su jučer održani sastanci Danka Končara, čija je tvrtka Kermas energija strateški partner Uljanika, s jednim australskim naručiteljem koji bi zajedno s Končarom i državom bio partner u Uljaniku.

Na novinarki upit uoči sjednice Vlade je li točna informacija da je Končar tražio još nekog partnera da bi zajednički s državom bili partneri u Uljaniku, Horvat je kazao kako su to, s obzirom na jučerašnje sastanke, točne informacije.

Na upit da potvrdi da li bi svaki od njih, i država, dali po 100 milijuna eura za Uljanik, Horvat je odgovorio da u ovom trenutku to ne zna. “Koliko sam čuo, ti su sastanci bili jučer kasno popodne, dobit ću informacije tijekom današnjeg dana, pa ćemo razgovarati”, odgovorio je.

Upitan tko su Kermasovi partneri, Horvat je rekao kako ima informacije da se radi o jednom od naručitelja brodova iz Australije. “O modelu u ovom trenutku ne znam ništa, probat ću dobiti konkretne informacije tijekom dana”, kazao je Horvat.

Vezano uz novi plan restrukturiranja Uljanika, kazao je da on i dalje podrazumijeva prenamjenu zemljišta. Na pitanje novinara što je s deblokadom računa Brodogradilišta 3. maj, Horvat je kazao kako se nada da će do toga doći tijekom današnjeg dana. “Odluka je na Upravi. Pokrene li Uprava danas stečaj, ima na to pravo. Odblokira li račun, idemo u sljedećih 60 dana”, kazao je.

Ponovio je kako je modelu državnog saniranja brodogradilišta došao kraj. “Neki drugi modeli, održivi, koji će otvoriti perpspektivu u brodogradnji da, na ovakav način više ne”, poručio je Horvat.