Ukrajina moli za atomsko naoružanje

Iako je Vlada u Washingtonu priopćila da isporuke oružja regularnim postrojbama ukrajinske vojske trenutno nisu na dnevnom redu, u SAD-u se o tome raspravlja. Njemačka se toj mogućnosti protivi.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko priredit će vjerojatno vrlo topao doček američkom ministru vanjski poslova Johnu Kerryju. Zadnjih dana američki mediji javljali su da vlada u Washingtonu ozbiljno razmišlja o isporuci oružja Kijevu. Ipak, savjetnik predsjednika Obame za sigurnost je u intervjuu za CNN rekao da takva odluka nije niti donesena niti se njezino donošenje očekuje u neposrednoj budućnosti. Trenutno se na istoku Ukrajine vode najžešće borbe od izbijanja sukoba na tom prostoru. Ukrajinska vojska pokušava zaustaviti najavljenu ofenzivu proruskih separatista.

Anatolija Hrizenka bi isporuka američkog oružja obradovala: “Ako bi takva odluka bila donesena, došla bi doduše s nekoliko mjeseci zakašnjenja”, izjavio je za DW taj ukrajinski političar koji je od 2005. do 2007. bio ministar obrane. On kaže da je njegovoj zemlji potrebna pomoć: “Ne postoji samo vojno, ali ni samo diplomatsko rješenje”. Diplomacija će, vjeruje, biti uspješna samo ako je bude pratilo “vojno potiskivanje Rusije”: “A za to je Ukrajini potrebno oružje.”

Sličnog je mišljenja i Dmitro Timčuk, stručnjak za vojna pitanja i parlamentarni zastupnik vladajuće koalicije. “Ukrajina se službeno proglasila žrtvom vanjske agresije”, rekao je za DW i dodao: “To je otvorilo političke mogućnosti da se poveća vojna pomoć iz SAD-a.” Ukrajinski parlament je krajem siječnja proglasio Rusiju “agresorom”.

Ukrajina već mjesecima od Zapada traži vojnu pomoć. Predsjednik Porošenko je već pokušao dogovoriti kada je u rujnu prošle godine boravio u Washingtonu. Ali, Obama je odlučno rekao “ne” i Porošenko se vratio kući praznih ruku. Do danas je Washington Ukrajini slao samo takozvano “nesmrtonosno oružje”, kao što su neprobojni prsluci, laka oklopna vozila ili uređaji za noćno promatranje.

Potreba ukrajinske vojske za oružjem svakako je velika. Poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991., Ukrajina je, doduše, naslijedila pozamašan arsenal. No, velike dijelove tog arsenala je prodala u inozemstvo, a u novo oružje jednostavno – nije ulagala. Danas stoga koristi opremu koja je proizvedena sedamdesetih i osamdesetih godina. S druge strane, Rusija je tijekom proteklih godina stalno modernizirala svoju vojsku. Ukrajinska vlada optužuje Moskvu da opskrbljuje proruske separatiste u istočnoj Ukrajini najmodernijim oružjem. NATO također tvrdi da su ruski tenkovi i sustavi za protuzračnu obranu dospjeli u istočnu Ukrajinu. Moskva to demantira.

Kijev još nije objavio listu oružja koje bi želio dobiti od SAD-a. Stručnjaci poput Hrizenka govore otvoreno: “U prvom redu su nam potrebne bespilotne letjelice – ne za izviđanje, već za izvršavanje preciznih napada. To bi pomoglo da se izbjegnu civilne žrtve”. Prema riječima bivšeg ministra obrane, ukrajinskoj su vojci potrebni oprema za specijalne jedinice i velikokalibarske snajperske puške. U prosincu je Ukrajina potpisala ugovor o isporuci takvih pušaka s američkim proizvođačem Barett Firearms. “Ostalo imamo”, kaže Hrizenko, misleći pritom na tenkove i oklopna vozila koja se proizvode u Harkivu.

Američke bespilotne letjelice za ukrajinsku vojsku su i visoko na listi želja Valentina Badraka. Šef kijevskog Centra za vojne studije ima, međutim, i druge želje: “Potrebni su nam mobilni sustavi protutenkovskih raketa na navođenje i sustavi protuzračne obrane”, rekao je Badrak za DW.

U Njemačkoj vijest o mogućim isporukama američkog oružja Ukrajini nije naišla na odobravanje. Kancelarka Angela Merkel je protiv toga, baš kao i mnogi stručnjaci. Jedan od njih je Wolfgang Zellner s Instituta za istraživanje mira i sigurnosne politike na Sveučilištu u Hamburgu. “To je pogrešno”, kaže Zellner za DW, “jer je velika opasnost da isporukom oružja ukrajinskoj vojsci upadnemo u spiralu naoružavanja i praktično postanemo direktni sudionici rata.” On je mišljenja da bi takve isporuke dobro došle i ruskoj propagandi. Ima i stručnjaka koji upozoravaju da bi isporuke oružja bile provokacija za Moskvu koja bi mogla imati za posljedicu ulazak Rusije u veliki rat s Ukrajinom.

Anatolij Hrizenko se ne slaže s tim mišljenjem. On kaže da su apeli Zapada da se Rusija ne provocira na vojnom planu već Ukrajinu stajali Krima i velikih dijelova na istoku zemlje. Po njegovom mišljenju, zapadni političari i stručnjaci bi trebali shvatiti da ruski predsjednik Putin “ne čeka na provokaciju, već samo ide onoliko daleko koliko mu to dozvoljavaju ukrajinska vojska i svjetska zajednica”. Kijevski političar smatra da bi odluka SAD-a o isporuci oružja Ukrajini “imala pozitivan učinak” i da bi se zbog nje šef Kremlja dobro zamislio.

You may also like

0 comments