Uhljebnički parazitizam, a ne državni kapitalizam

Kako u Hrvatskoj ne postoji samo intencija pojedinih grupa za pritisak s ciljem zadržavanja stečenih prava, koje si zajednica kojoj pripadaju ne može priuštiti, postalo je jasno tijekom jučerašnjih najava za sutrašnje zasjedanje Nadzornoga odbora INA-e. Neki su mediji, među njima i 24 sata, objavili kako postoji prijedlog da se kod podjele plaća članova uprave kompanije prijeđe na klasični korporativni obračun.

Podsjetimo, prije nešto manje od dva mjeseca Nadzorni je odbor glasovao o produženju mandata članova uprave na četiri godine. Predložila je to hrvatska vlada temeljem ucjene ministra Ivana Vrdoljaka koalicijskim sporazumom, kako bi preuzela kontrolu nad ovom velikom kompanijom za razdoblje nakon izbora te kako bi, navodno, HNS putem svojih članova izvlačio novac iz kompanije te tako spasio svoje postojanje, ozbiljno narušeno postotkom popularnosti u svim relevantnim anketama. Prijedlog, dakako, nije prošao.

Kako se navodi u medijima, sutra mađarski partner MOL predlaže Nadzornom odboru INA-e podjelu fiksnih plaća na dva dijela, koje iznose 120 000 do 150 000 kuna mjesečno, na fiksni i stimulativni dio. Takvo bi obračunavanje plaća vjerojatno dovelo do poboljšanja efikasnosti upravnoga dijela kompanije, ali i do značajnijih ušteda. Kako doznaju mediji, dio Nadzornog odbora će se snažno suprotstaviti takvom modelu, a najviše se tome, navodno, protivi član uprave iz redova HNS-a Mladen Proštenik.

Dvije su poteškoće sa shvaćanjem ovih protivljenja. Prvi je problem u tomu što grupa ljudi oko ministra Vrdoljaka, člana nominalno liberalne stranke, ne može biti vjerodostojna niti u svojemu pseudoliberalnom populizmu. Dok, u predizbornoj godini, zagovara kako pojedine društvene grupe više ne mogu imati tolika stečena prava i kako, baš te grupe, moraju podijeliti teret krize s ostalim građanima, to se, kako vidimo, ne odnosi na kadrove HNS-a koji žele neefikasno nastaviti parazitirati na novcu strateškoga partnera, rekao mi je izvor blizak upravi kompanije.

Drugo, samo je uhljebničkim mentalitetom moguće objasniti odbijanje upravljanja tvrtkom prema korporativnom modelu. Odsudstvo želje za korporativnim obračunom plaća članova uprave, vezanim dijelom na efikasnost, naime, nemoguće je protumačiti osim kao htijenje za nastavkom situacije prema kojoj bi pojedina gospoda nastavila za račun stranačkih zaštitnika glumiti fikuse uz garantiranu sigurnost kako će strateški partner svake dvije do tri godine sanirati gubitke kompanije.

U svjetlu jučerašnjeg predstavljanja privlačenja stranih investitora valja primijetiti kako niti počasni konzuli (na koje vlast računa) ne bi mogli poništiti odsudstvo tržišne ekonomije i neinvesticijsku klimu u režiji sadašnjega Ministarstva gospodarstva. Argumenti su za promjenu terminologije. Umjesto državnog kapitalizma naše bi ekonomsko uređenje trebalo nazvati uhljebničkim parazitizmom.

You may also like

0 comments