Home EnergetikaELEKTRIČNA ENERGIJA Udruživanjem do proizvodnje struje

Udruživanjem do proizvodnje struje

by admin

Jedan od načina ulaska u energetski biznis koji je raširen u Zapadnoj Europi, a sve je prisutniji u u Hrvatskoj, pokretanje je energetskih zadruga. Ovakav model udruživanja omogućuje građanima da malim kapitalom sudjeluju u energetskim projektima s obnovljivim izvorima te na taj način osiguraju energetsku neovisnost, a po mogućnosti i zarade koju kunu Bilo da ulažu solarne elektrane, bioplin, vjetroelektrane ili neki drugi oblik iskorištavanja obnovljivih izvora energije, cilj je ovoga poduzetničkog modela zadržati energetsku djelatnost u vlasništvu lokalne zajednice kako bi građani imali maksimalnu ekonomsku i društvenu korist.

Uključivanjem što većeg broja građana u energetske zadruge okrupnjava se kapital i smanjuje rizik investicije. Na taj način lokalna zajednica može konkurirati velikim energetskim kompanijama i zadržati energetske potencijale pod svojom kontrolom. Također, zadrugama je olakšan pristup sredstvima iz fondova EU-a i drugim oblicima poticajnog financiranja.  ‘Takvi modeli investiranja u obnovljive izvore energije bitni su za društvo u cjelini zbog razvoja održivijeg i pravednijeg društva, a putem njih smanjuje se i cijena električne energije za krajnje korisnike na dulje staze’, ističe Igor Grozdanić, energetski stručnjak i član Zelene energetske zadruge, piše Zoran Korda za Tportal.

Ovaj model poduzetničkog organiziranja izuzetno je popularan u Zapadnoj Europi. Tako primjerice njemački građani kroz različite oblike udruživanja u svom vlasništvu drže preko 60 posto obnovljivih izvora energije. Za zadruge je važan demokratski princip odlučivanja pa se njima upravlja po modelu jedan član, jedan glas, neovisno o udjelima u kapitalu. Ostvarena dobit dijeli se proporcionalno uloženom kapitalu pa se na taj način zadovoljavaju i financijski interesi ulagača.

U odnosu na Zapadnu Europu u Hrvatskoj je energetsko zadrugarstvo još u povojima. Dosad je aktivirano desetak projekata, a najagilniji su na ovom području građani Krka, na kojem je 2012. osnovana prva energetska zadruga s ciljem da otok postane energetski samodostatan i održiv s nekoliko većih elektrana u vlasništvu građana i mnoštvom malih solarnih elektrana. Zadrugu je osnovalo 19 osnivača pojedinaca, predstavnika udruga, otočnih lokalnih samouprava i komunalnog društva Ponikve d.o.o. Radi se o potrošačkoj energetskoj zadruzi koja se dosad nije bavila ulaganjem u konkretne energetske projekte već je bila više okrenuta edukaciji stanovništva i pomaganju u nabavi i instaliranju opreme za obnovljive izvore energije po što povoljnijim cijenama.

Ova zadruga je do sada napravila strategiju ‘Otok Krk – 0 posto emisije ugljičnog dioksida’, a na temelju izrađene studije izvodljivosti planira izgraditi vjetrolektranu koja bi pokrila praktički sve potrebe za električnom energijom na tom otoku čime bi on postao energetski neovisan. Kada dobiju sve potrebne dozvole za izgradnju vjetroelektrana dio financijskih sredstava planiraju dobiti putem kampanje prikupljanja sredstava (crowdfunding) na području Krka, a i cijele Hrvatske. Na sličnu principu djeluje i energetska zadruga Lug koja potiče građane na iskorištavanje obnovljivih izvora na području Karlovačke i Zagrebačke županije. Cilj je zadruge instalacija solarnih elektrana na području Pokuplja i Žumberka te je u prvom koraku napravljen popis zainteresiranih osoba pri čemu je 45 fizičkih i osam pravnih osoba izrazilo zanimanje za projekt.

Energetska zadruga Kaštela može se pohvaliti uspješno realiziranim projektom postavljanja fotonaponskog sustava kojim je škola Ostrog u Kaštel Lukšiću postala prva energetski neovisna škola u Hrvatskoj. Novac za projekt osigurala je županija te uz pomoć inovativne crowdfunding-kampanje preko servisa Indiegogo.  Vrijedan je pohvale i projekt Kids&Winds udruge O.A.Z.A. na području otoka Krka. Udruga planira postaviti vjetroagregat snage 2,5 MW koji će sadržavati uloge 3.000 djece odnosno njihovih roditelja iz cijele Hrvatske, a uplate bi iznosile po 100 eura. Višak proizvedene električne energije koji je već isplaniran od rada vjetroelektrane koristio bi se za financiranje posebnog dječjeg fonda za edukaciju djece o održivom razvoju, ekologiji i lokalnoj zajednici te pokretanje novih projekata u tome smjeru.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) uz podršku Zadruge za etično financiranje (ZEF) nastoji razviti novi model opskrbe električnom energijom koji kombinira udruživanje proizvođača i klijenata u jedan jedinstveni proces proizvodnje i opskrbe. Takav kompleksan cilj zahtijeva izgradnju proizvodnih postrojenja, ali i pokretanje opskrbne djelatnosti. ZEZ trenutačno provodi projekt SustainCamp kojim se promovira korištenje obnovljivih izvora energije u kampovima i turizmu, a radi se i na sličnom projektu za OPG-ove i druge poljoprivredne subjekte pod nazivom Agrifficiency.

Entuzijasti koji u Hrvatskoj osnivaju energetske zadruge i kreću u pionirske pothvate suočavaju se s brojnim problemima jer ih državne institucije ne prate na odgovorajući način. Nemaju razumijevanja niti u HEP-u kao glavnom partneru u otkupu i distribuciji električne energije.  ‘Hrvatska je jedna od rijetkih zamalja u Europi koja ne prepoznaje energetske zadruge u svojima zakonima’, upozorava Grozdanić. Pozitivne pomake vidi u aktivnostima Ministarstva poduzetništva i obrta u kojem je oformljena radna skupina za zadruge, a izrađuje se i strategija.

Inače, zemlje Europske unije na različite načine potiču razvoj energetskih zadruga. Tako, primjerice u Danskoj i Belgiji prilikom gradnje vjetroturbine viših od 25 m i solarnih elektrana snage 1 MW ili više, nositelj projekta minimalno 25 posto vlasničkog udjela treba ponuditi građanima i to prvenstveno u lokalnoj zajednici. U nekim zemljama dobra je praksa da se za projekte obnovljivih izvora energije sufinancirane s minimalno 60 posto od strane građana, osiguraju posebne kvote mimo postojećih koje vrijede za klasične investitore.

Kada je riječ o financiranju energetskih zadruga, takve projekte u svijetu prate specijalizirane etičke i okolišne banke. Takvu banku uskoro bi trebala dobiti i Hrvatska. ‘U Hrvatskoj se pokreće nova etička banka u vlasništvu Zadruge za etično financiranje koja ima ogroman potencijal zadrugarstva i udruživanja građana. Njena vizija je udruživanje na lokalnom planu kroz poljoprivredni, energetski i turistički sektor’, ističe Grozdanić  Velike mogućnosti nude i fondovi Europske unije. ‘Prednosti udruživanja građana u zadruge baš dolaze do izražaja u mogućnostima korištenja EU i ostalih međunarodnih fondova’, zaključuje Grozdanić.

Related Posts