Otvoreno pismo
Dok Europa gori, hrvatski saborski zastupnik tvrdi da je gašenje požara – prijevara. U godini
kada je globalna temperatura probila ključni prag od 1,5 °C, a Europa postala najtopliji
kontinent, zastupnik Zvonimir Troskot javno tvrdi da je zelena tranzicija „politički projekt
bez realnih temelja“. Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) takve izjave nazivaju
opasnim dezinformacijama i pozivaju na odgovoran dijalog temeljen na činjenicama,
strategiji Europske unije i stvarnim potrebama građana.
Zelena tranzicija – ključni stup europske i hrvatske strategije
U skladu s Europskim zelenim planom (European Green Deal) i dokumentom Fit for 55, Europska unija
obvezala se na klimatsku neutralnost do 2050. godine. Hrvatska je tu obvezu prenijela u svoju najvišu
razvojnu strategiju – Strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, u kojoj je zelena i
digitalna tranzicija prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta. Pitanje zelene tranzicije nije ni
sporedno ni tehničko – to je temelj sigurnosti, otpornosti i konkurentnosti našeg gospodarstva,
društva i okoliša.
10 ključnih činjenica o zelenoj tranziciji:
- Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene
Europa je najtopliji kontinent, a klimatski ekstremi prijete zdravlju, sigurnosti i ekonomijama. U
posljednjih 40 godina klimatske su promjene u EU uzrokovale 738 milijardi eura šteta u gubitku
imovine. Rekordni udio OIE (45%) pokazuje da tranzicija već daje rezultate. - OIE su temelj energetske sigurnosti i neovisnosti
Zelena tranzicija omogućuje Hrvatskoj da koristi domaće resurse i smanji ovisnost o uvozu. Nacionalni
energetski i klimatski plan (NECP) predviđa značajno povećanje instaliranih kapaciteta do 2030.
godine – uključujući sunce, vjetar, geotermalnu energiju i biomasu. - Privatni sektor je ključan za provedbu tranzicije
U Hrvatskoj posluje preko 130 energetskih proizvođača, a 75% solarnih elektrana postavili su građani.
Bez snažne poduzetničke inicijative – tranzicije nema. - Tranzicija se odvija pod strogom javnom kontrolom
Zakonodavni okvir EU i RH obvezuje na javne rasprave, procjene utjecaja na okoliš i uključivanje
lokalnih zajednica u projekte. - Odbacivanje ruskog plina bilo je strateški i etički opravdano
EU je zahvaljujući OIE izbjegla uvoz 92 milijarde m³ plina i 55 milijuna tona ugljena, čime je oslabila
f
inanciranje Ruske agresije na Ukrajinu te ostvarila uštede od 59 milijardi eura. - Tranzicija otvara nova radna mjesta i smanjuje troškove građanima
U sektoru OIE u EU već radi 1,8 milijuna ljudi, a očekuje se još 500.000 do 2030. U Hrvatskoj je više od
18.000 kućanstava uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša smanjilo troškove energije za 40–70%. - Hrvatska mora hitno ulagati u infrastrukturu
Nakon što je 2023. bila neto izvoznik električne energije, Hrvatska je u 2024. ponovno postala uvoznik – zbog sporog integriranja novih elektrana i stare mreže. - Tranzicija je razvojna prilika, a ne trošak
Hrvatska je među tri zemlje EU s najvećim štetama od vremenskih ekstrema u odnosu na BDP.
Inovacije poput agrosolarnih elektrana istovremeno omogućuju zaštitu nasada i proizvodnju energije. - Tranzicija nije „greenwashing“
To je konkretan proces promjene modela razvoja – uz stvaranje radnih mjesta, jačanje otpornosti i
poboljšanje kvalitete života građana. - Upozoravanje na izazove nije lobiranje, već odgovorno upravljanje
Javni diskurs treba biti utemeljen na znanosti i zakonima – ne na stigmatizaciji. Optužbe za „lobiranje“
bez argumenata narušavaju povjerenje i unose konfuziju.
„Zelena tranzicija je presudna tema za budućnost Hrvatske i Europe te naša realna prilika za sigurnost,
otpornost i održivost. Umjesto da je dovodimo u pitanje neutemeljenim tvrdnjama, pozivam
gospodina Troskota na otvoren i argumentiran dijalog, utemeljen na činjenicama, a ne etiketama.
Pozivamo njega i ostale dionike koji javno iznose stavove o zelenoj tranziciji, da prije donošenja
sudova pogledaju činjenicama u oči – ondje gdje se tranzicija zaista događa – na terenu, s ljudima koji
je svakodnevno grade i žive.“ – poručila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, dodavši: „Saborskim
zastupnicima upućena je nota u kojoj ih se poziva da prepoznaju važnost zelene tranzicije kao ključnog
pitanja za sigurnost, razvoj i otpornost Hrvatske. Iz OIEH-a naglašavaju kako se nadaju će zastupnici,
potaknuti argumentima i činjenicama, na svojoj posljednjoj sjednici prije stanke otvoriti raspravu i
jasno dignuti svoj glas u obranu zelene tranzicije – strateškog procesa bez kojeg nema održive
budućnosti ni za Hrvatsku ni za Europu“.
Uputili su i otvoreno pismo koje donosimo u cijelosti
Saborski zastupnik Zvonimir Troskot u više je navrata, kako sa saborske govornice tako i na 10. sjednici
Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora održanoj 12. veljače 2025., zelenu tranziciju nazvao „zelenom
prijevarom“. Takvim izjavama, iznesenima s pozicije javne odgovornosti, pokazao je ozbiljno
nerazumijevanje jednog od ključnih razvojnih procesa današnjice – energetske tranzicije prema održivim i
obnovljivim izvorima energije.
Govori zastupnika opterećeni su netočnim tvrdnjama, paušalnim ocjenama i neargumentiranim
diskreditacijama sektora koji predano radi na razvoju zelene energije u Hrvatskoj. Takvi nastupi, osobito s
pozicije saborske govornice, ne doprinose konstruktivnoj raspravi, već štete njezinu ugledu i obeshrabruju
stručnjake, poduzetnike i građane koji svoj rad temelje na znanju, zakonitosti i proizvodnji iz domaćih
resursa.
Zelena tranzicija, odnosno orijentiranost na obnovljive izvore energije, osobito uzmu li se u obzir
dramatične posljedice klimatskih promjena, jedan je od najvažnijih projekata u pokušaju prilagodbe na
izazove koji su pred nama. Već danas primamo jasne signale o tome da je ugroza planeta globalna pojava
koja od cjelokupnog stanovništva traži zajedništvo i osviještenost o opasnostima kojima smo izloženi.
Prema najnovijem izvješću Europske komisije o stanju klime u Europi, objavljenom u travnju 2025., Europa
se 2024. godine zagrijavala brže od bilo kojeg drugog kontinenta. Ta je godina zabilježena kao najtoplija u
povijesti mjerenja, s prosječnom globalnom temperaturom koja je prvi put premašila 1,5 °C iznad
predindustrijskih razina – prag koji znanstvenici smatraju kritičnim za stabilnost klime. Osim toga,
temperatura površine mora u europskoj regiji i Sredozemlju bila je najviša otkad se vrše mjerenja. Unatoč
zabrinjavajućim podacima, isto izvješće donosi i ohrabrujuće vijesti: europski gradovi postaju sve otporniji
na klimatske promjene, a udio električne energije iz obnovljivih izvora dosegao je rekordnih 45 % u 2024.
godini – čime se Europa učvrstila kao predvodnica zelene tranzicije.
Hrvatska je, kao članica Europske unije, preuzela jasne obveze vezane uz klimatsku neutralnost i prelazak na
obnovljive izvore energije. Ne radi se samo o tome da želimo više „zelene energije“, radi se o tome da
želimo biti sigurni, neovisni i otporni na šokove izvana koristeći domaće izvore energije. Zelena tranzicija
dakle nije pitanje političkog svjetonazora, već strateški okvir za gospodarski razvoj, jačanje energetske
sigurnosti i zaštitu okoliša. Jedan od tih okvira je i Ažurirani integrirani nacionalni energetski i klimatski plan
Republike Hrvatske kojeg je donijelo u ožujku 2025. Ministarstvo gospodarstva. Do 2030. godine, uz
postojeće kapacitete, Hrvatska će instalirati još preko 1000 MW vjetroelektrana, gotovo 1500 MW sunčanih
elektrana, 58 MW geotermalne energije, oko 400 MW hidroenergije te oko 30 MW energije iz biomase s
ciljem da se udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije poveća s 28% (u 2023.)
na 42,5% (u 2030.). Strategije, zakonodavni okvir i investicije usmjerene prema prijelazu na obnovljive
izvore energije već daju konkretne rezultate, a tržište električne energije u Hrvatskoj je otvoreno i
konkurentno. Ponosni smo što i u Hrvatskoj postoje brojne inicijative, stručnjaci i nastojanja koja aktivno
doprinose zelenoj tranziciji – osobito uzimajući u obzir da za njezinu provedbu imamo izvrsne prirodne
preduvjete. Tu predanost prepoznali su i građani, koji su zaslužni za čak 75% ukupnog broja solarnih
elektrana u zemlji.
Ipak, zelena tranzicija se ne može temeljiti isključivo na krovovima. Na to jasno ukazuje i činjenica da se
Hrvatska nalazi pri samom dnu ljestvice unutar Europske unije prema udjelu solarne energije u proizvodnji
električne energije – trenutno iznosi svega 3%. Najveću ulogu u zelenoj tranziciji, kako na razini Europske
unije, tako i u Hrvatskoj, ima privatni sektor. Trenutno je u Hrvatskoj registrirano više od 130 subjekata za
proizvodnju električne energije, što potvrđuje zdravu tržišnu dinamiku i kontinuiran interes za ulaganja u
proizvodnju domaće energije.
Zelena tranzicija prilika je i za revitalizaciju ruralnih prostora. Suočeni sa sve učestalijim i razornijim
posljedicama klimatskih promjena, moramo se okrenuti inovativnim i integriranim pristupima koji će
istodobno osigurati dostupnost hrane i energije, uz očuvanje okoliša i ruralnog prostora. Jedno od takvih
rješenja su agrosunčane elektrane, koje nude višestruke koristi za poljoprivredu i energetiku. Hrvatska je
među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih
prilika u odnosu na BDP, što dodatno naglašava potrebu za otpornijim modelima upravljanja resursima.
Agrosunčane elektrane, kao agrotehnička mjera za zaštitu nasada, omogućuju istodobnu proizvodnju
električne energije i poljoprivrednih kultura, čime se smanjuje rizik od gubitaka uslijed suša, tuče ili
prekomjerne insolacije. Hrvatska je među prvim zemljama koje su prepoznale potencijal ovakvih inicijativa,
čime potvrđuje spremnost na primjenu održivih rješenja u suočavanju s klimatskim izazovima. Potencijal
agrosunčanih elektrana ide i dalje – primjerice, vodik proizveden elektrolizom koristeći energiju iz
agrosunčanih elektrana može značajno doprinijeti dekarbonizaciji poljoprivrede, osobito kada se koristi u
kombinaciji s biometanom iz bioplinskih postrojenja. Takva kombinacija omogućuje proizvodnju
biometanola, održivog goriva za poljoprivredne strojeve, čime se smanjuju emisije, a domaća proizvodnja
energije i goriva dobiva novu dimenziju. Zelena tranzicija ruralnih područja, uz pametnu integraciju energije
i poljoprivrede, ne mora značiti kompromis, već upravo suprotno – višestruki dobitak za poljoprivrednike,
energetsku neovisnost i okoliš.
Energetski intenzivne industrije s velikom potrošnjom energije traže održiva rješenja za dekarbonizaciju i
sigurnu opskrbu energijom kako bi ostale konkurentne i usklađene s klimatskim ciljevima. Ključnu ulogu u
tom procesu imaju dugoročni ugovori o opskrbi energijom iz obnovljivih izvora koji industriji omogućuju
pristup čistoj, stabilnoj i cjenovno predvidivoj energiji. Suradnja s proizvođačima iz obnovljivih izvora ne
samo da pridonosi smanjenju emisija, već industriji osigurava energetsku i financijsku stabilnost poslovanja
u sve nestabilnijem tržišnom okruženju. Europska komisija u svom najnovijem dokumentu – Kompasu
konkurentnosti – navodi da se svaki euro javnih sredstava uloženih u dekarbonizaciju gospodarstva vraća s
četiri eura uloženih iz privatnog sektora.
Kad bi se zastupnik Troskot zaista istinski zainteresirao za temu o kojoj govori u Hrvatskom saboru, tada bi
progovorio o svim ovim prilikama koje zelena tranzicija donosi, a posebno o birokratskim preprekama i
opstrukcijama koje u Hrvatskoj stoje na putu za njezine brže i učinkovitije implementacije. Konkretno, o
izgradnji vjetroelektrana i solarnih elektrana, kojima prethode dugotrajne i temeljite studije koje uključuju
procjenu utjecaja na okoliš te dobrobit za lokalnu zajednicu te državu u cjelini. O tome da je Hrvatska,
nažalost, u 2024. ponovno postala uvoznik električne energije, nakon što je 2023. prvi put u više od 20
godina izvozila električnu energiju, ponajviše zahvaljujući snažnom rastu obnovljivih izvora energije. Ovaj
povratak na uvoz jasno pokazuje da bez proizvodnje domaće energije i sustavnog jačanja i modernizacije
elektroenergetske mreže, nema trajne energetske samodostatnosti. S obzirom na ubrzani razvoj ovog
sektora u regiji, prijeti ozbiljna opasnost da će hrvatska prijenosna mreža postati servis za susjedne države –
omogućujući njima da prenose energiju prema zapadnoj Europi preko našeg teritorija. Hrvatska će, ne samo
tehnički, već i zakonski, morati osigurati taj prijenos, iako se time ne jača domaća energetska stabilnost ni
otpornost. Zato je unaprjeđenje hrvatske elektroenergetske mreže i ubrzani razvoj OIE projekata pitanje
strateškog interesa i nacionalne sigurnosti. To je energetski patriotizam u praksi.
Pokušaje da se ukaže na sve te probleme i olakša poslovanje koje donosi boljitak cijeloj zemlji, zastupnik
Troskot naziva „lobiranjem“, pod kojim u potpunosti iskrivljeno podrazumijeva kriminalnu djelatnost.
Umjesto da se konstruktivno kritiziraju stvarne slabosti sustava i predlažu rješenja, gospodin Troskot
fokusira se na pogrešno prikazivanje industrije obnovljivih izvora energije kao prijetnje, a ne prilike za
energetsku slobodu, jačanje gospodarstva i očuvanja okoliša.
Zastupnik Troskot nadalje smatra da je presijecanje dotoka plina iz Rusije nerazumno, ignorirajući činjenicu
da su prihodi od izvoza ruskog plina bili financijska podloga za napad na Ukrajinu. Kupnjom tog plina,
Hrvatska bi de facto sudjelovala u agresiji na suverenu državu, što je u potpunoj suprotnosti s europskim
vrijednostima i politikom.
Spomenut ćemo činjenicu da je tijekom pet godina Europskog zelenog plana, zbog naglog porasta
proizvodnje iz vjetra i sunca smanjenja potreba za energijom iz fosilnih goriva. Da nije bilo tog porasta EU bi
uvozila 92 milijarde kubičnih metara više fosilnog plina i 55 milijuna tona više kamenog ugljena, što bi
koštalo 59 milijardi eura. Treba istaknuti i da je trenutno u EU 1,8 milijuna ljudi zaposleno u sektoru
obnovljive energije, a predviđa se da će ih do kraja ovog desetljeća biti još pola milijuna više.
Zabrinjava nas zato činjenica da se saborska govornica koristi za iznošenje dezinformacija i poticanje
nepovjerenja prema sektoru obnovljivih izvora energije. Zelena tranzicija nije „marketing“ niti
„greenwashing“, već nužna promjena koja omogućuje Hrvatskoj i Europi da smanji ovisnost o uvoznim
energentima, smanji emisije, stvori nova radna mjesta i osigura zdraviji okoliš. Umjesto da se taj proces
ometa, potrebno ga je ubrzati – u interesu građana, gospodarstva i budućih generacija.
Zato pozivam Vas, gospodine Troskot, kao i sve političke dionike koji javno iznose stavove o zelenoj
tranziciji, da prije donošenja sudova pogledate činjenicama u oči – ondje gdje se tranzicija zaista događa –
na terenu, s ljudima koji je svakodnevno grade i žive. Jedna od prilika za to bit će i konferencija „Dani OIE“,
koja se u svibnju održava u Splitu. Ondje će se okupiti oni koji zelenu tranziciju pokreću i ostvaruju –
stručnjaci, proizvođači, investitori, predstavnici institucija i državne vlasti – kako bi otvoreno raspravili o
izazovima, ali još važnije, predložili konkretna rješenja za njezino ubrzanje.
Zelena tranzicija nije apstraktan pojam. To je realna prilika za energetsku sigurnost, gospodarski rast i
održivu budućnost generacija koje dolaze. Vjerujemo da će se odgovoran i informiran dijalog – temeljen na
činjenicama, a ne etiketama – dogoditi upravo tamo gdje mu je mjesto: među ljudima koji mijenjaju
stvarnost nabolje.
