Udruga Franak zatražila ostavku guvernera HNB-a i najavila prosvjede

Udruga Franak u ponedjeljak je odbacila upozorenja Hrvatske narodne banke (HNB) vezana uz probleme koji bi mogli proizaći iz konverzije kredita u švicarskim francima (CHF) u eure, zatražila ostavku guvernera Borisa Vujčića i za srijedu najavila novi prosvjed ispred HNB-a.

Jedna od koordinatorica Udruge Franak, Katarina Lucić na novinskoj je konferenciji zatražila ostavku guvernera Vujčića, navevši kao razloge nemoralno i neodgovorno ponašanje prema hrvatskim građanima. Lucić je detaljno prokomentirala i 13 upozorenja HNB-a vezana za Vladin zakonski prijedlog rješavanja problema CHF kredita. Naime, HNB je u mišljenju od 7. rujna, u kojem se službeno očituje ministru financija Borisu Lalovcu, upozorava da bi Vladin model konverzije kredita u francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Vlada je 10. rujna u saborsku proceduru poslala prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima.

Prema Lucić, tvrdnja guvernera da je u slučaju konverzije moguće smanjenje tečaja kune prema euru proizvoljna je i ničim argumentirana tvrdnja. “Tko će prodavati kune i kupovati eure? Građani koji, sa svojim mizernim plaćama, jedva otplaćuju kredite? Banke, koje će navodno ‘izgubiti’ osam milijardi kuna, prodavat će kune i kupovati eure kako bi imale još manje kuna”, pita se koordinatorica.

Navodi da ne postoji ni strah od gubitka međunarodnih pričuva odnosno rizik za deviznu likvidnost. “Razlog za tu Vujčićevu tvrdnju možda leži u tome što je konverzija koju želi provesti Vlada bitno nepovoljnija za banke, od one koju su prvobitno predlagale same banke, a koja bi samo zacementirala sadašnje stanje”, istaknula je Lucić. Napomenula je kako u HNB-u dobro znaju da najveći dio protustavki CHF kreditima predstavljaju špekulativni prodajni forward ugovori. “Isto tako, u HNB-u vrlo dobro znaju da obveze po tim ugovorima nije potrebno zatvarati kupovinom deviza, nego se to vrlo jednostavno može napraviti kupovnim forward ugovorima”, rekla je Lucić.

Dodala je i da se ostali valutni rizici također ne moraju zatvarati kupnjom deviza, jer banke mogu od države kupiti kunske obveznice s valutnom klauzulom, što će eliminirati njihove valutne rizike. Kako ne bi došlo do porasta neto zaduženja države, taj se novac može ostaviti kao kunske depozite u bankama. Devizni rizik u tom slučaju preuzima država, istaknula je. Između ostaloga, navela je i da za percepciju povećanog kreditnog rizika u bankama odgovoran upravo HNB, koji “iznošenjem neistina o padu tečaja i smanjenju deviznih rezervi prvo bez potrebe širi paniku, a nakon toga upozorava”.

U Udruzi Franak smatraju da ne postoji ni opasnost od porasta kamatnih stopa na kredite. “Na koji način će smanjenje glavnice i rata CHF kredita, čime će ih građani lakše otplaćivati, povećati rizičnost tih i svih ostalih kredita”, pitaju se u Udruzi, uz zaključak kako bankama nije dovoljno to što će im država kroz porezne olakšice kompenzirati ‘troškove’ konverzije, nego bi htjele zaraditi još više.

Isto tako, tvrde, ne postoji ni mogućnost narušavanja povjerenja štediša i kreditora u banke zbog iskazanih gubitaka, jer svi gubici kojima prijete banke i HNB u stvari su nelegalno stečena zarada, koju će banke ipak zadržati zbog poreznih olakšica. Navodni “gubitak” od 8 milijardi kuna, ističu, rasporedit će se na 10-15 godina. “Kaskadni proces narušavanja povjerenja u monetarni i financijski sustav traje već 20 godina, za što je odgovoran upravo HNB koji se još uvijek ponaša kao da se malverzacije u hrvatskim bankama događaju u drugoj državi. Ne zaboravimo da su gotovo sve banke u Hrvatskoj sanirane novcima poreznih obveznika. Osim toga, iznošenjem neistina o gubitku deviznih rezervi i proizvoljnim tvrdnjama o rušenju tečaja i porastu kamatnih stopa, upravo HNB aktivno pridonosi i potiče sve veće nepovjerenje u bankarski sustav”, istaknula je koordinatorica Lucić.

Između ostaloga, na tvrdnju guvernera kako nisu provedene konzultacije s Europskom središnjom bankom, iz te udruge kazali su “da se Vujčić i ostali iz HNB-a već ponašaju kao da smo u eurozoni”. “Hrvatska je još uvijek suverena država koja izdaje vlastitu valutu – kunu. Sabor i Vlada Republike Hrvatske za svoj rad odgovaraju građanima, dok ECB, a očigledno i HNB, za svoj rad odgovara samo financijskoj oligarhiji”, istaknula je Lucić.

Krešimir Bajamić, također koordinator Udruge, istaknuo je da su banke pokazale prirodu svog poslovanja i sada je vrijeme da se tome stane na kraj. “Nažalost, više ne vjerujemo HNB-u, Vujčić treba podnijeti ostavku”, ustvrdio je Bajamić. Najavio je tzv. akciju banka, kojom će otežati svakodnevno poslovanje banaka u Hrvatskoj ako se one nastave miješati u monetarnu politiku.

0 comments