Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić poručio je da Srbija neće graditi zid na granici sa Makedonijom i ocijenio da će priljev izbjeglica i migranata, zbog ograde koju na granici sa Srbijom podiže Mađarska, biti preusmjeren na Hrvatsku i Bugarsku, prenosi u srijedu beogradski tisak. “Ne vjerujem da će Srbija donijeti odluku da, u nekom trenutku, poput Mađarske, izgradi zid na granici s Makedonijom kako bi spriječila ulazak izbjeglica i migranata u našu zemlju”, rekao je Dačić za beogradski list Danas.
Srbija neće graditi zid na granici sa Makedonijom, a priljevv izbjeglica iz zemalja s Bliskog istoka koji prolaze kroz Srbiju bit će preusmjeren na Hrvatsku i Bugarsku. Ukoliko i tu bude problema, s obzirom na to da ni Bugarska ni Hrvatska nisu članice shengenske zone, očekuje se smanjenje broja izbjeglica i u Srbiji, navodi list Danas Dačićevu ocjenu. Odgovarajući na pitanje kako će se Srbija ponašati i koje će mjere poduzeti ako zbog zida na mađarskoj granici dođe do duljeg zadržavanja izbjeglica koji preko Srbije pokušavaju stići u države-članice EU, Dačić vjeruje da duljeg zadržavanja neće biti. “Ići će preko Hrvatske i Bugarske”, rekao je Dačić.
Upitan što će se dogoditi ako i Hrvatska u nekom trenutku donese odluku da izgradi zid na granici sa Srbijom, Dačić je ocijenio kako se u tom slučaju očekuje da migranti ne dolaze u Srbiju i zaobiđu je na svom putu ka državama članicama EU. Na teritorij Srbije dnevno preko Grčke i Makedonije uđe i po 2.000 migranata iz zemalja Bliskog i dalekog istoka. U Srbiji je do sada evidentirano 83.000 tražiltelja azila, ali ih je samo 500 podnijelo zahtjev za azil srbijanskim vlastima, izjavio je u utorak voditelj misije Visokog povjereništva Ujedinjenih naroda za izbeglice (UNHCR) u Srbiji Hans Schoder.
Hrvatski crveni križ (HCK) pomno prati situaciju s ilegalnim migrantima u zemljama regije, gdje svakodnevno pristižu brojne izbjeglice koje su zbog ratova i sukoba napustile svoje domove, a zbog mogućeg migrantskog vala u Hrvatskoj priprema svoje kapacitete te dodatno educira djelatnike i volontere za djelovanje u kriznim situacijama. U slučaju dolaska velikog broja izbjeglica i migranata, bit će potrebno osigurati smještajne kapacitete i dovoljne količine osnovne humanitarne pomoći, što je moguće jedino u koordinaciji i suradnji sa svim važnim ministarstvima i drugim akterima na nacionalnoj i lokalnoj razini, naglašava HCK koji se bavi pružanjem humanitarne i psihosocijalne pomoći i skrbi o ranjivim skupinama. Iako se susjedna Srbija, kao i cijela Europa suočava s velikim brojem ilegalnih migranata, Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova zasad bilježi pad nezakonitih ulazaka preko državne granice sa Srbijom za čak 77 posto.
U Europsku uniju je u 2015., po najnovijim podacima UNHCR-a, ukupno stiglo 264.000 izbjeglica, od čega najviše i Grčku, njih 158.456, a slijedi Italija sa 104 tisuće. Koliko je porastao broj izbjeglica govori podatak po kojem je u Grčku tijekom srpnja stiglo gotovo sedam tisuća više izbjeglica nego u čitavoj prošloj godini, kad ih je bilo 43500. Najviše izbjeglica, njih čak 92 posto dolazi iz zemalja zahvaćenih ratom, kao što su Sirija, Afganistana i Iraka. “To su ljudi koji će možda stići i do naše zemlje, kao što su stigli u zemlje regije”, kažu u HCK-u.
Vidljivo je, navode, da se radi o ljudima koji nemaju drugog izbora već da ostave sve iza sebe i upute se na rizičan i nesiguran put, očajnički tražeći zaštitu, često koristeći mreže krijumčara i trgovaca ljudima. U Hrvatskoj je po podacima Ministarstva unutarnjih poslova u prvih šest mjeseci 2015. 115 osoba zatražilo azil, a u razdoblju od 2006. do kraja lipnja ove godine azil ili supsidijarnu zaštitu su dobile 164 osobe.
HCK napominje da u Hrvatskoj azil najčešće traže ljudi iz Sirije, Alžira, Nigerije, Afganistana. “Hrvatska je još uvijek tranzitna zemlja za većinu tražitelja azila i migranata koji imaju za cilj stići u zemlje s povoljnijim mogućnostima zapošljavanja. Međutim, određeni broj osoba želi ostati i integrirati se u naše društvo, naglašava HCK, koji pruža podršku tražiteljima azila u prihvatilištima i te im se nakon odobravanja međunarodne zaštite pomaže integrirati u društvo. Hrvatski crveni križ također navodi da surađuje s nacionalnim društvima Crvenog križa u regiji i Europskoj uniji s kojima razmjenjuje informacije.
