Ubrzao rast hrvatskog BDP-a

RBA Analiza
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto, a ubrzanje gospodarske aktivnosti bilo je očekivano, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,9 posto na godišnjoj razini. To je već 21. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom razdoblju, kada je porastao za 2,4 posto.

“U skladu s našim očekivanjima, u razdoblju od srpnja do rujna 2019,. gospodarstvo je nastavilo rasti i 21. tromjesečje za redom i to snažnijom dinamikom u odnosu na drugo tromjesečje”, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu je ocijenila kako je ubrzani rast BDP-a u trećem tromjesečju ove godine u skladu s njihovim očekivanjima, a u cijeloj ovoj godini u odnosu na prošlu očekuje gospodarski rast od oko 3 posto.

“Nastavak rasta BDP-a u skladu je s našim očekivanjima”, izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući današnju objavu Državnog zavoda za statistiku o gospodarskom rastu u trećem kvartalu ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Burilović ističe da gospodarstvo “raste na krilima osobne potrošnje, koja se oporavlja zbog rasta plaća i bolje situacije na tržištu rada”.

“Treba naglasiti i rast izvoza do kojeg dolazi unatoč usporavanju globalne potražnje. Dobra turistička sezona također je imala pozitivne učinke. Posebno veseli rast investicija, a on je posljedica dobre dinamike ugovaranja i korištenja EU fondova. Zato na godišnjoj razini očekujemo realan gospodarski rast od oko 3 posto u odnosu na 2018 godinu”, izjavio je Burilović.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, priopćio je DZS.

“Očekivano, rast je generiran nastavkom potrošnje kućanstava čije je godišnja stopa rasta ubrzala na 3,3 posto. Na snažniju dinamiku rasta u trećem tromjesečju upućivali su i visokofrekventni indikatori odnosno solidan rast trgovine na malo za 3 posto na godišnjoj razini u središnjim mjesecima turističke sezone pri čemu se posljedično i potrošački optimizam zadržao se na visokim razinama te nešto umjerenija ali ipak pozitivna kretanja na tržištu rada, daljnje kreditiranje sektora kućanstava kao i umjerena inflacija”, ističu iz RBA u svom osvrtu na najnoviji podatak DZS-a.

Potrošnja kućanstava u trećem tromjesečju porasla za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 2,7 posto. Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu 4,7 posto na godišnjoj razini, brže nego u drugom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,3 posto. Pritom je izvoz roba skočio 7,1 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 1,1 posto na godišnjoj razini, znatno manje nego u prethodnom tromjesečju kada je uvećan za 8,3 posto. Pritom je uvoz roba ojačao za 0,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,8 posto. U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 5 posto na godišnjoj razini, što je sporije nego u drugom kvartalu, kada je rast iznosio 8,2 posto.

U RBA ističu da rast investicija zrcali nastavak rasta obujma u građevinarstvu, kojeg osim s EU fondovima možemo povezati sa zamašnjakom u stanogradnji, ali i predizbornim razdobljem. U trećem je tromjesečju porasla i državna potrošnja za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,9 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju ojačao za 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 2,8 posto. To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u trećem tromjesečju poraslo za 1,3 posto na godišnjoj razini. Na kvartalnoj je razini, pak, rast gospodarstva Europske unije bio 0,3 posto.

Bruto dodana vrijednost (BDV) prema proizvodnoj metodi također je ubrzala s godišnjom stopom rasta budući da je prema originalnim podacima BDV porastao 2,7 posto, dok je u drugom tromjesečju rast taj iznosio 2,4 posto. U RBA navode da ohrabruje povratak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji u pozitivan teritorij uz godišnju stopu rasta od 1 posto, iako je to bilo i očekivano s obzirom na rast obujma industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju od 1,2 posto.

Napominju da je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je upravo u djelatnosti prerađivačke industrije te dodaju da u skladu s rastom investicija, građevinarstvo bilježi nastavak solidnog rasta za 6,5 posto. Očekivano u djelatnosti trgovine na malo i veliko također je nastavljen rast te je bruto dodana vrijednost viša za 3,2 posto te je posljedično, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen upravo u toj djelatnosti, navode u RBA.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) u srijedu su ocijenili da je rast BDP-a u trećem tromjesečju ove godine bio očekivan s obzirom na dobru turističku sezonu, ali da na žalost ni uz to gospodarstvo nije uspjelo rasti iznad tri posto.

“Rast BDP-a u trećem kvartalu je bio očekivan s obzirom na dobru turističku sezonu, ali na žalost ni u takvim okolnostima nismo uspjeli rasti iznad 3 posto”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić napominjući kako je “nastavak rasta, makar sporijeg nego što priželjkujemo i trebamo, u svakom slučaju pozitivan i dobrodošao”.

“Šteta je što takve okolnosti nisu iskorištene za provođenje nužnih promjena u kritičnim sektorima, racionalizaciju i podizanje efikasnosti javnog sektora te snažnije porezno rasterećenje i tvrtki i građana. Tim više što dolazi do usporavanja u okruženju i na našim izvoznim tržištima koje ćemo neminovno i mi osjetiti”, rekao je Majetić komentirajući današnju objavu Državnog zavoda za statistiku o gospodarskom rastu u trećem kvartalu ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“Osim toga, činjenica da ćemo 2020. izaći na parlamentarne izbore donosi nove opasnosti za upravljanje državnim financijama i umanjuje mogućnost rada na poboljšanju uvjeta poslovanja, jer već sada svjedočimo rastućim pritiscima sindikata javnog sektora i daljem povećavanju proračunskih rashoda“, izjavio je Majetić.

Na razini cijele 2019. u RBA očekuju da će Hrvatska unatoč globalnom usporavanju zabilježiti nešto snažniju gospodarsku aktivnost te ostaju pri svojim procjenama o realnoj stopi rasta od 2,8 posto. Međutim, napominju da je za postizanje otpornijeg gospodarstva i postizanje viših stopa rasta potrebno je ojačati konkurentnost na način da se stvaranjem pozitivnog ozračja pravne sigurnosti te poticanjem poduzetništva poboljša poslovna i ulagačka klima zemlje.

“Ulaganjem u tehnologije te znanstveni i obrazovni sustav osnažilo bi se gospodarstvo za kreiranje inovativnih proizvoda i usluga. Uz to ključne i već poznate reforme velikih javnih sustava neophodne su da bi se birokratiziranost sustava smanjila, a efikasnost javne i državne uprave poboljšala, a sve u cilju funkcioniranja tržišnog gospodarstva”, zaključuju u RBA.

Opširnije na: https://www.dzs.hr/

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u srijedu je ocijenio da je rast BDP-a u trećem tromjesečju od 2,9 posto u skladu s Vladinim projekcijama i pokazuje kako Vlada gospodarski rast planira realno i racionalno.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

Međugodišnji rast od 2,9 posto u trećem kvartalu je generalno, uz podatke za prvi i drugi kvartal, na tragu očekivanja i u skladu s Vladinim projekcijama za cijelu godinu, rekao je Marić novinarima u Hrvatskom saboru. Dodao je kako prva procjena DZS-a o kretanju BDP-a u trećem kvartalu pokazuje da vlada “realno i racionalno planira gospodarski rast”.

Istaknuo je nastavak doprinosa domaće potražnje, osobne potrošnje i investicija te rekao kako je “posebno lijepo vidjeti doprinos izvoza roba i usluga, a posebno izvoza roba”. S druge strane, rekao je Marić, rast uvoza u trećem kvartalu iznosio je svega 1,1 posto. “To je segment koji smatram najizazovnijim – smanjiti uvoznu ovisnost gospodarstva i društva”, rekao je Marić.

You may also like

0 comments