Ublažio carinski rat, burze pozitivno reagirale

 Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica skočile više od 2,5 posto, što je njihov najveći dnevni skok u dvije i pol godine, jer su splasnula strahovanja od trgovinskog rata nakon vijesti da su SAD i Kina spremni pregovarati o carinama i trgovinskim neravnotežama.
Dow Jones skočio je 669 bodova ili 2,84 posto, na 24.202 boda, dok je S&P 500 porastao 2,72 posto, na 2.658 bodova, a Nasdaq indeks 3,26 posto, na 7.220 bodova.

Nakon što su prošloga tjedna ti indeksi izgubili oko 6 posto, što je bio njihov najveći tjedni gubitak od siječnja 2016. godine, jučer su nadoknadili dio tih gubitaka najvećim dnevnim skokom od kolovoza 2015. godine.

Strahovanja od trgovinskog rata, potaknuta najavom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će uvesti carine do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, splasnula su nakon poruka obje strane da su spremne pregovarati.

“Tijekom vikenda pojavile su se naznake da možda dogovor o carinama s Kinom nije tako udaljen kao što se mislilo. Vjerojatno neće biti trgovinskog rata jer su obje strane spremne pregovarati kako bi se problemi riješili”, kaže Bucky Hellwig, potpredsjednik u tvrtki BB&T Wealth management.

Premda je spremna pregovarati, Kina je ipak u ponedjeljak pozvala članice Međunarodne trgovinske organizacije (WTO) da ujedinjenim naporima zaustave SAD kako ne bi upropastio tu organizaciju, pozivajući ih da se suprotstave američkim carinama koje bi trebale kazniti navodnu kinesku krađu intelektualnog vlasništva.

“Tržište se oporavilo, nakon oštrog pada prošloga tjedna, zbog mogućih razgovora između Kine i SAD-a. No, mislim da još nismo izašli iz šume, i dalje postoji politička nesigurnost”, kaže Dennis Dick, direktor u tvrtki Bright Trading.

Na Wall Streetu su jučer porasle cijene dionica u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, pri čemu su najviše skočili tehnološki, za 4 posto, i financijski sektor, za 3,2 posto.

U tehnološkom je sektoru po rastu od 7,6 posto predvodila dionica Microsofta, a slijedila je dionica Intela s rastom od 6,3 posto, nakon što su analitičari povećali ciljane cijene tih dionica.

Nakon oštrog pada tjedan dana prije, jučer je blago porasla, za 0,4 posto, i dionica Facebooka, koja je pod pritiskom od kada se doznalo da je konzultantska tvrtka Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,48 posto, na 6.888 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,83 posto, na 11.787 bodova, a pariški CAC 0,57 posto, na 5.066 bodova. Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica snažno porasle jer su izvješća o razgovorima iza scene između SAD-a i Kine potaknula nadu da bi razorni trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogao biti izbjegnut.

SAD i Kina potvrdili su u 2017. godini poziciju najvećih trgovinskih partnera Europske unije, a slijede Švicarska i Rusija, pokazali su najnoviji podaci europskog statističkog ureda.

Na SAD je u 2017. otpadalo 16,9 posto ukupne robne razmjene Europske unije sa svijetom, odnosno 631 milijarda eura. Kineski je udio iznosio 15,3 posto, odnosno 573 milijarde eura.

U Eurostatu pritom primjećuju različite trendove, napominjući da je nakon gotovo značajnog i kontinuiranog pada do 2011. udio SAD-a u ukupnoj robnoj razmjeni sa svijetom nakon toga porastao na gotovo 18 posto u 2015. i 2016., da bi potom prošle godine ponovo blago pao.

Udio Kine gotovo je pak utrostručen od 2000. godine, ističu u europskom statističkom uredu.

Treće je mjesto prošle godine pak zauzela Švicarska s udjelom u ukupnoj razmjeni s EU-om od sedam posto, u vrijednosti 261 milijardu eura. Slijedi Rusija s udjelom od 6,2 posto i 231 milijardu eura. Ruski se udio u razmjeni EU-a smanjio od 2012. kada je iznosio gotovo 10 posto na oko šest posto u 2016., navode u Eurostatu.

Peto mjesto pripalo je Turskoj, a šesto Japanu, pokazuju podaci.

Među pojedinim kategorijama proizvoda u razmjeni EU-a dominiraju strojevi i prometna oprema, napominju u europskom statističkom uredu.

Njemačka glavno izvozno odredište

Gotovo sve zemlje EU-a najviše su u prošloj godini izvozile robu u druge članice EU-a, pri čemu je 17 njih više od četvrtine izvoza plasiralo u jednu zemlju partnera. U slučaju Češke, Austrije, Mađarske, Poljske i Luksemburga to je izvozno odredište bila Njemačka.

Njemačka je pak uz Irsku i Veliku Britaniju najviše izvozila u SAD. U široj je skupini i Cipar s Libijom kao glavnim odredištem za izvoz i Litva čiji je glavni partner za izvoz bila Rusija.

Hrvatskoj je glavno odredište bila Italija s udjelom u ukupnom robnom izvozu od nekih 15 posto. Slijede Njemačka i Slovenija s po 10-ak posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U robnoj razmjeni sa zemljama izvan EU-a tri su glavne destinacije izvoza bile Sjedinjene Države (20 posto ukupnog robnog izvoza EU-a), Kina (11 posto) i Švicarska (osam posto).

Iz Njemačke se najviše i uvozilo

Velika većina zemalja EU-a najviše je robe također uvozila iz drugih članica Unije, utvrdili su u Eurostatu.

Pritom je sedam zemalja EU-a više od 25 posto robe uvezlo od jednog partnera – Austrija 42 posto iz Njemačke, Luksemburg 32 posto iz Belgije, Portugal 32 posto iz Španjolske, Češka 30 posto iz Njemačke, Irska 29 posto iz Velike Britanije, Poljska 28 posto iz Njemačke te Mađarska 26 posto iz Njemačke.

Izuzetak su bile Litva, koja je najviše robe uvozila iz Rusije, te Nizozemska s Kinom kao glavnim izvoznikom.

Hrvatska je prema Eurostatu najviše robe uvozila iz Njemačke, nekih 17 posto. Slijede Italija s 12 posto i Slovenija s 10 posto udjela u ukupnom robnom uvozu.

U cjelini je EU u prošloj godini ponovo najviše uvozio iz Kine (20 posto ukupnog robnog uvoza). Slijedi SAD sa 14 posto udjela u ukupnom uvozu i Rusija s osam posto.

Prevladava uvoz iz drugih zemalja EU-a

Prošle je godine 28 zemalja EU-a uvezlo robu ukupne vrijednosti 5.131 milijardu eura, od čega je 3.276 milijardi (64 posto) uvezeno iz druge zemlje članice.

Među zemljama koje su iz drugih članica EU-a uvezle više od tri četvrtine robe izdvajaju se Luksemburg s 83 posto, Estonija s 81 posto, Slovačka s 80 posto, Latvija sa 79 posto, te Češka i Hrvatska s po 78 posto, utvrdili su u Eurostatu.

Samo je u Nizozemskoj udio uvoza iz drugih članica bio manji od 50 posto.

Zemlje EU-a izvezle su prošle godine robe ukupne vrijednosti 5.226 milijardi eura, od čega 3.347 milijardi (također 64 posto) u druge zemlje EU-a.

S otprilike tri četvrtine izvoza robe usmjereno u druge zemlje članice prednjačile su Slovačka (86 posto), Luksemburg i Češka s po 84 posto, Mađarska s 81 posto. Poljska, nadalje, s 80 posto, Rumunjska i Slovenija s po 76 posto i Nizozemska sa 75 posto.

U Hrvatskoj je udio robnog izvoza u druge zemlje EU-a u ukupnom robnom izvozu prošle godine iznosio oko 62 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Prosječni bonus na Wall Streetu porastao je u prošloj godini za 17 posto, na 184.220 dolara, a ukupan iznos koji su banke na taj način platile zaposlenicima dosegnuo je 31,4 milijarde dolara.

U industriji trgovanja vrijednosnim papirima lani je u New Yorku bilo zaposleno 176.900 ljudi, što je blagi pad nakon tri godine neprestanog rasta zaposlenosti u toj industriji, pokazuje izvješće glavnog financijskog dužnosnika New Yorka.

Pokazuje i to da je zaposlenost u toj industriji, ključnoj komponenti gradskog gospodarstva, i dalje 6 posto manja nego prije financijske krize u 2007. godini.

Dobit od poslovanja kompanija na New York Stock Exchange (NYSE), najvećoj svjetskoj burzi, skočila je, pak, lani za 42 posto, na 24,5 milijardi dolara, najvišu razinu od 2010. godine, zahvaljujući rastu naknada od upravljanja imovinom, izdavanja vrijednosnih papira i savjetovanja u vezi spajanja i preuzimanja, navodi se u izvješću, objavljenom u ponedjeljak.

„Prerano je reći kako će povećane oscilacije na financijskim tržištima početkom ove godine utjecati na dobit u 2018.”, poručio je u izvješću Thomas DiNapoli, glavni financijski kontrolor New Yorka.

Izvješće se temelji na podacima o poreznim prihodima i ne uključuje opcije dionicama i druge oblike različitih naknada.

U razgovoru s novinarima u ponedjeljak, DiNapoli je rekao da je prerano za procjene kako će izmjene saveznog zakona o porezima, koje su stupile na snagu početkom ove godine, utjecati na poslovanje u idućih godinu dana.

Procjenjuje se da je jedno od 10 radnih mjesta u New Yorku izravno ili neizravno povezano s trgovanjem vrijednosnim papirima.

U proteklih osam godina, prosječni bonus na Wall Streetu povećan je za 31 posto, dok je savezna minimalna plaća od 2009. godine ostala nepromijenjena na 7,25 dolara po satu.

You may also like

0 comments