Daleko najveće porezno opterećenje zabilježeno je u Belgiji, od 40,5 posto, i Njemačkoj, od 39,9 posto od bruto plaće.
Najmanji porezni teret, s druge strane, bilježe Čile, sa svega 7 posto te Južna Koreja, sa 14,5 posto.
Neto prosječno porezno opterećenje rada – porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje umanjeni za porezne olakšice, a iskazani udjelom u bruto plaćama – uvećano je u 20 od ukupno 35 zemalja OECD-a, uglavnom zbog toga što su veće plaće smanjile efekte poreznih olakšica i kredita.
OECD-ovo izvješće je pokazalo da su porezi značajno smanjeni za kućanstva s djecom zbog novčanih transfera roditeljima. Par u braku s dvoje djece i jednim zaposlenim u prosjeku je platio 14 posto od bruto plaće.
Porezne olakšice za djecu također se povećavaju od 2000. godine, posebno za jednoroditeljske obitelji koje su, primjerice, u 13 zemalja primile više iz sustava nego što su u njega uplatile.
Nakon što se uračunaju i porezi koji idu na teret poslodavaca, ukupan teret oporezivanja rada u prosjeku je u 2017. smanjen četvrtu godinu zaredom, zahvaljujući nižim doprinosima za socijalno osiguranje koji su porezna obveza poslodavca, pokazalo je OECD-ovo izvješće.
Finska, Mađarska i Luksemburg su zabilježili posebno velika smanjenja tzv. poreznog klina, a u prosjeku je smanjen u 16 zemalja. Porezni klin razlika je između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac, a nastaje kao rezultat oporezivanja rada.
SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić poručio je u četvrtak iz Bjelovara da stope rasta iz Vladinog programa konvergencije, kojim se za ovu godinu projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto, nisu dovoljne da osiguraju realan rast standarda hrvatskih građana i Hrvatsku odmaknu sa začelja EU.
0 comments