U većini slučajeva, nakon intervencije države, ne dolazi restrukturiranje

Predstečajne nagodbe su uspjele jer je prosjek namirenja vjerovnika oko 51 posto, dok su stečajevi pred sudom predugi i neučinkoviti, a Lex Agrokor ima mnogo sličnosti s predstečajnim nagodbama i pokrenut je s razlogom, no od banaka se očekuju veća odricanja, rečeno je na okruglom stolu “Iskustva predstečajnih nagodbi – pouka za Agrokor”.
Bivši ministar financija Slavko Linić rekao je da je početkom 2012. bilo blokirano preko 70.000 tvrtki i ugroženo 63.000 radnih mjesta. “Cijelu 2012. blokade i neizvjesnost su rasli, a financijska disciplina nikad nije bila gora. Jedino rješenje bili su stečajevi, ali država je u zadnjih 10 godina u prosjeku naplatila samo 10 posto svojih potraživanja”, rekao je Linić. Ozbiljni stečajevi su, kazao je, trajali iznad deset godina, a restrukturirana samo dva poduzeća: Tisak i Pevec.

Savjetnica Uprave Fine Vinka Ilak iznijela je kako je postotak namirenja za obične vjerovnike u slučaju stečajnog postupka bio tek 3%, a u slučaju predstečajnih nagodbi – 51%. Pred Finom je pokrenuto 8.616 postupaka predstečajne nagodbe, s tim da u polovici slučajeva dužnici nisu htjeli ući u taj postupak. U 4.307 predmeta otvoren je postupak, a od toga je kod 3.102 sklopljena nagodba. U odnosu na 1.948 pravnih osoba koje su sklopile predstečajnu nagodbu, 960 još uvijek posluje, nisu blokirane i potpuno su likvidne, rekla je Ilak. Tih 960 tvrtki zapošljava 20.277 radnika i oni ne bi radili da su tvrtke otišle u stečaj, dodala je.

I u slučaju Lexa Agrokor održavanje poslovanja jedan je od glavnih ciljeva, kazala je Vinka Ilak. Govoreći o financijskim vjerovnicima u slučaju Agrokor, Navela je da su oni osigurani na nekretninama velike vrijednosti, tako da u pregovore ulaze s moćnim oružjem. “Banke su se dosad u svim slučajevima od 70 do 80% uspijevale nagoditi da im se taj iznos plati, dok postotak za ostale vjerovnike, za dobavljače pada do 38%”, rekla je. Slavko Linić pak želi veći pritisak javnosti prema bankama koje bi, kako je rekao, trebale pokazati veću spremnost u spašavanju ekonomije.

Za Gorana Horvata iz KPMG-a, dobro je što su predstečajne nagodbe odradile svoje i što se sačuvalo poslovanje, no nije dobro što većina održanih tvrtki nije restrukturirarana, a i nerijetko su ostale i sa starim upravama. Izvršni direktor u Atlantic Grupi Krešimir Starčević rekao je da je Atlantic u predstečajevima od dužnika, u tri slučaja, naplatio 50, 30 i 70% duga, a u stečaju ništa ili gotovo ništa. Po njemu, zbog složenosti Agrokora bio je nužan poseban set propisa a paralele sa predstečajima su velike.

I za ekonomskog stručnjaka Mladena Vedriša je Lex Agrokor bio apsolutno potreban. Agrokor je usporedio s vlakom koji u punoj brzini ide prema provaliji sa 150 putnika, i onda se, pomoću “lexa” zaustavio. “No pitanje je je li to dovoljno i jesmo li time samo kupili vrijeme. Sada se najviše treba govoriti o budućem poslovanju tih kompanija, jer i vjerovnici imaju interes za to”, naglasio je Vedriš.

You may also like

0 comments