[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na europskim burzama najvažniji indeksi su pali u ponedjeljak ujutro, ponajviše pod pritiskom pada cijena dionica banaka zbog sve veće ekonomske krize u Turskoj, koja je uzdrmala povjerenje investitora u kreditore koji su izloženi toj zemlji.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Paneuropski STOXX 600 indeks bio je oko 9,30 sati u minusu 0,4 posto, na najnižu razinu u zadnja tri tjedna. Istodobno, frankfurtski DAX potonuo je 0,7 posto, na 12.338 bodova, londonski FTSE indeks za 0,56 posto, na 7.623 boda te pariški CAC za 0,4 posto, na 5.392 boda.
Od sektorskih indeksa, na najvećem gubitku je indeks dionica banaka u eurozoni, i to za 1,2 posto, te je sada na najnižoj razini u zadnjih 6 tjedana. Zbog izloženosti krizi u Turskoj, dionice BBVA, Unicredita i BNP Paribasa potonule su između 0,9 i 2,6 posto.
[/vc_column][/vc_row]
Među pojedinim izdanjima, najlošiju izvedbu imala je dionica Bayera, potonuvši 10,4 posto te je na putu najlošije dnevne izvedbe u zadnjih 9 godina. Taj njemački farmaceutski proizvođač bilježi potonuće cijene svoje dionice nakon što je američkom Monsantu, kojeg je kupio u lipnju, sud presudio da mora plati odštetu jednom američkom poljoprivredniku zbog glifosfata u njegovim proizvodima koji su uzrokovali da oboli od raka.
Znatno je potonula i cijena dionice zrakoplovne kompanije Air France KLM, za 4,5 posto, nakon što je najveći sindikat pilota u toj kompaniji najavio da su tijekom vikenda mogući novi štrajkovi ako ponovno ne budu pokrenuti pregovori s upravom.
[quote_box name=””]
Turska središnja banka u ponedjeljak ujutro započela je s programom ulijevanja dodatne likvidnosti u financijski sustav, smanjivši obvezne rezerve koje tamošnje banke moraju držati u lirama i stranoj valuti, pa se zahvaljujući tome tečaj turske lire oporavio s rekordno niske razine koju je zabilježio na svjetskim deviznim tržištima tijekom noći od 7,24 lira za dolar.
Središnja banka smanjila je obveznu rezervu koju turske banke moraju držati u lirama za 250 baznih bodova, a snizila je i zahtjeve za držanje rezervi u stranoj valuti za 400 baznih bodova za sva dospijeća financijskih obveza u roku do tri godine. Time se u turskom financijskom sustavu oslobodilo 10 milijardi lira, odnosno 6 milijardi dolara. Središnja banka također se obvezala da će “osiguravati svu likvidnost koja je bankama potrebna”.
Tečaj lire dotaknuo je tijekom noći na azijsko-pacifičkim deviznim tržištima tečaj od 7,24 lira za dolar, no nakon poteza središnje banke i najava ministra financija Berata Albayraka, ojačala je na 6,4 lire za dolar. U nedjelju je ministar financija Berat Albayrak najavio da je Turska izradila akcijski plan i počet će ga provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače.
U intervjuu objavljenom na internetskim stranicama dnevnika Hurriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica „napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipu Erdoganu – koji je njegov punac – ali je istaknuo i da je akcijski plan spreman. “Od ponedjeljka ujutro, naše institucije će poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta”, kazao je Albayrak, ali nije iznio konkretne detalje o planiranim koracima.
Kazao je da je plan pripremljen za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta. “Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom”, kazao je. Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir.
U intervjuu Hurriyetu Albayrak je kazao kako su proračunske politike važne za potporu i jačanje monetarne politike središnje banke. “Ući ćemo u snažno razdoblje u smislu fiskalne politike”, kazao je.
Od početka godine turska valuta potonula je 40 posto prema dolaru, ponajviše zbog zabrinutosti oko utjecaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana nad gospodarstvom, njegovim pozivima da se snize kamatne stope i pogoršanim odnosima sa SAD-om. Erdogan, koji je sam sebe nazvao “neprijateljem kamatnih stopa”, želi jeftine kredite banaka kako bi potaknuo rast gospodarstva, no ulagači se plaše da je gospodarstvo pregrijano i da bi moglo doći do oštrog prizemljenja, pa čak i recesije, nakon niza godina relativno snažnog rasta gospodarstva.
Erdoganovi komentari o kamatnim stopama – i njegovo nedavno imenovanje svoga zeta za ministra financija – pojačali su percepciju da središnja banka nije neovisna. U nedjelju je Erdogan odbacio teze da je Turska u financijskoj krizi poput onih u Aziji prije dva desetljeća. Oštar pad lire rezultat je zavjere i ne odražava ekonomske temelje Turske, kazao je. “Koji je razlog za ovu oluju u šalicu čaja? Nema ekonomskog razloga za ovo… Ovo se zove provođenje operacije protiv Turske”, kazao je.
Središnja je banka u svibnju podigla kamatne stope kako bi podržala lira, ali nije dodatno zaoštrila monetarnu politiku na nedavnoj sjednici. Erdogan je u nedjelju ponovio svoj poziv Turcima da prodaju dolare i kupuju lire kako bi podržali domaću valutu, dok je poduzetnicima poručio da ne stvaraju zalihe dolara.
[/quote_box]
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, dok je tečaj eura prema dolaru zaronio na najnižu razinu u 13 mjeseci jer se ulagači plaše negativnog utjecaja turske krize na europske banke i tržišta u razvoju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 5,00 sati u minusu 1,1 posto i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,3 posto Pad cijena dionica na burzama posljedica je nesigurnosti ulagača i pada sklonosti prema riziku jer je na valutnim tržištima nastavljen oštar pad tečaja turske lire. U petak je tečaj lire prema dolaru potonuo 18 posto, što je bio njegov najveći dnevni gubitak od financijske krize u Turskoj 2001. godine, pa je cijena dolara, po prvi put u povijesti, skočila iznad 6 lira.
Jutros je, pak, u jednom trenutku tečaj dolara skočio i na 7,24 lire, da bi kasnije skliznuo na 6,99 lira. Tako je jutros dolar prema liri ojačao oko 10 posto. Posljedica je to produbljivanja gospodarske krize u Turskoj nakon što je u petak predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto, što je posljedica sve zategnutijih odnosa između te dvije zemlje.
Turska su financijska tržišta i prije toga bila pod pritiskom zbog jačanja inflacije, dok turski predsjednik Erdogan ne dozvoljava povećanje kamata središnje turske banke i povećava kontrolu nad gospodarstvom. Od početka godine lira je izgubila oko 45 posto vrijednosti jer tamošnjem gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, a možda i recesija, na što upozorava rejting agencija Fitch.
Jutros se lira donekle stabilizirala jer je turski ministar financija Berat Albayrak kazao da ima plan kojim bi se umirili ulagači i da će ga početi provoditi u ponedjeljak ujutro. „Pad lire, započet u svibnju, mogao bi gurnuti tursko gospodarstvo u recesiju, a to bi moglo izazvati bankarsku krizu. To bi bio udarac za tržišta u razvoju, no širi ekonomski utjecaj mogao bi biti skroman, čak i na eurozonu”, kaže Andrew Kenningham, ekonomist u tvrtki Capital Economics.
Zbog strahovanja ulagača da bi kriza u Turskoj mogla izazvati gubitke u europskim bankama, i euro je jutros pod pritiskom. Njegov tečaj prema dolaru skliznuo je u jednom trenutku na 1,1370 dolara, najnižu razinu u 13 mjeseci, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 1,1410 dolara. „Rizik od širenja zaraze usmjeren je na španjolske, talijanske i francuske banke koje su značajno izložene turskom valutnom dugu”, upozoravaju analitičari ANZ banke.
Euro je oslabio i u odnosu na švicarski franak i japanski jen, valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Dolar je, pak, nastavio jačati, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros dosegnuo 96,47 bodova, novu najvišu razinu od srpnja 2017. godine, dok je u petak iznosio 96,31 bod.
I dok je prema euru ojačao, u odnosu na japansku valutu tečaj dolara skliznuo je sa 110,80 jena, koliko je iznosio u petak, na 110,40 jena. Na robnim tržištima, pak, vlada oprez, pa tako cijene nafte ne osciliraju značajnije. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je oko 10 centi, na 72,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5 centi, na 67,70 dolara.
