Dok se s jedne strane zahuktava bitka između Vlade i bankara u kojoj je Ministar financija Boris Lalovac, komentirajući pismo banaka, kazao kako će vjerojatno sljedeći tjedan zakonsko rješenje biti pred Vladom, a kalkulacije bi trebale početi već 1. listopada,…

Zaključak je to s međunarodne konferencije u Dubrovniku o bankarskoj i financijskoj budućnosti starog kontinenta. Jedan od glavnih ciljeva članica Europske unije bit će da, u slučaju propasti banaka, ceh više ne plaćaju države odnosno njihovi porezni obveznici. Unatoč šestogodišnjoj recesiji, naš financijski sustav otporniji je od mnogih koje je kriza pogodila slabije od Hrvatske. Od 2011. godine su, doduše, kod nas propale tri manje banke – Credo banka, Centar banka i Nava banka, ali njihova likvidacija nije uzdrmala sustav. Od ulaska u Europsku uniju, građanima se jamči isplata štednje do 100.000 eura u slučaju propasti banke. Taj novac isplaćuje agencija za osiguranje štednje. Kako u tim agencijama u Europi često nije bilo dovoljno novca, teret propasti kreditnih institucija snosile su države. Stoga Unija želi promijeniti pravila igre: da porezni obveznici više ne snose posljedice eventualne propasti banke, donosi HRT.

Udruga Franak u petak je priopćila kako njezino članstvo pozdravlja napore Vlade u rješavanju krize oko kredita u francima, istovremeno odričući bankama pravo da se smatraju socijalno osjetljivima. Vrijeme je da netko bankama pokaže da nijedan ugovor ne može biti iznad zakona i Ustava, kaže se u priopćenju i dodaje da nacionalni interes države mora biti zaštita “građana koji su prevareni i izdani”.

Bankama, pak, “Franak” poručuje da su njegovi članovi “zgroženi činjenicom da u trenutku kada se ozbiljno radi na rješavanju problema kredita vezanih uz švicarski franak, a koji je nastao kao rezultat nezakonitog poslovanja banaka, te iste banke govore da suosjećaju s onima na kojima nepravedno zarađuju već godinama”. “Banke žele iskoristiti ovu situaciju kako bi uvjerile građane u svoje dobre namjere i brigu za dobro stanje građana. Da su zaista socijalno osjetljive ne bi se morale tako nazivati u svom priopćenju već bi to za njih trebalo govoriti njihovo poslovanje”, drže u Udruzi Franak.